Dvadesetak stranih studenata, s gotovo svih kontinenata bruse svoje kuharske i slastičarske vještine na Kulinarskom institutu Kul In u Sisku, a pristigli su iz Amerike, Australije, Engleske, Litve, Ukrajine, Rusije, Brazila, Libanona, a bilo ih je čak iz Južnoafričke Republike, Singapura i Azerbajdžana.
Na kuharskim, slastičarskim i vinskim programima može studirati istovremeno 50-ak osoba, a upisni rokovi su pet puta godišnje. Polaznici mogu završiti programe za profesionalnog kuhara, profesionalnog kuhara talijanske kuhinje, catering i buffet program, program za profesionalnog slastičara i profesionalnog slastičara talijanskih slastica, a tu su i vinski program i tečajevi.
Nastava traje 3 mjeseca, a oni koji završavaju talijanski program, idućih 7 mjeseci provode u Italiji. Suradnja s drugim školama vani se proširuje, pa će se na drugi dio školovanja uskoro moći i u Hong Kong i Francusku.
Slastičari i kuhari uče i ekonomiju i vinarstvo, kako bi znali uz svoja jela i deserte upariti i poslužiti vino, a oni koji su na talijanskom programu, uče i osnove talijanskog jezika. Nakon nastave slijedi i stažiranje u restoranima po Hrvatskoj, a u planu je proširiti praksu i van granica Lijepe Naše.
Kul In organizira i posjete vinarijama, siranama, mesnicama, ribarnicama, slastičarnama, pivovarama, restoranima i hotelima kako bi se studenti povezali sa strukom i upoznali gastro scenu. Nastava je cjelodnevna i intenzivna, a polaznicima je u sklopu programa osiguran smještaj i ručak u školi. Iako su polaznici u početku bili samo domaći, omjer je sada 50-50, a zbog stranaca, nastava se odvija na engleskom.
Studenti prvo uče teoriju, upoznavanje namirnica, temelje kulinarstva, rezove, osnove termičke obrade, upoznavanje s alatima i strojevima i pravilnim rukovanjem te higijena. Na svojoj termo stanici, predavači Marko Hernaut i Tomislav Primorac, demonstriraju pripravljanje jela, a studenti na svojim stanicama ponavljaju postupak.
"Nema ovdje kuhanja po receptu. Kad već znaju tehnike, što će i kako raditi s kojom namirnicom, slijedi kreativni dio na kojemu sami slažu svoja jela", objašnjava Marko.
Dolaze i ljudi s iskustvom, čak i po 15 godina kuharskog staža, ali i početnici. "Tek kada dođete ovdje, vidite koliko ne znate. Dolaze nam ljudi koji žele promijeniti karijeru, koji zapnu u kuharstvu, pa žele osvježiti znanje. Učimo ih da savladaju metode kuhanja kroz namirnice, pa kada vide recept, da znaju primijeniti tehniku", kaže Tomislav. Dodaje kako nema kriterija tko može doći, ali on najviše voli nebrušene dijamante, nekog bez iskustva jer mu može postaviti temelje koje želi.
> Sada postoji samo u pričama, a nekada se pila - rakija od kruha!
Trenutno svoje kulinarske vještine u Sisku brusi i Sylvia Woyczys, Australka podrijetlom iz Poljske, koja posljednje dvije godine živi u Londonu, gdje je radila kao radiolog. Prije dolaska u Hrvatsku, proučila je sve na Internetu, a među top 65 kulinarskih škola u Europi, bio je i Kul In. Pogodilo se da joj je ovaj institut najviše i odgovarao. "Volim kuhanje, a što sam više kuhala, više mi se sviđalo. I svi su komentirali kako je jako ukusno pa sam odlučila krenuti s tim", rekla je Sylvia. Kako joj škola uskoro završava, vraća se u London, a pronašla je i posao, u wine baru u Sohou. Ipak, san joj je jednog dana u rodnom gradu Melbourneu otvoriti svoj kafić u kojem će njegovati "fine dining". "Australci jako vole brunch, a u trendu je sve više lokalna, svježa, zdrava hrana, pa bih sve povezala. Inače najviše volim talijansku kuhinju i azijske začine. Nisam još probala napraviti fuziju", kaže 28-godišnja Sylvia.
Najegzotičnija polaznica škole je 30-godišnja Brazilka Ana Claudia Glavina, koju put Hrvatske nije navela kuhinja, već ljubav. Udala se za Zagrepčana prije 10 godina, pa se tako i preselila iz, kako kaže, malog grada u Brazilu, Salvador Baia, koji ima "svega" 2,5 milijuna stanovnika. Naša prehrana joj je pravo osvježenje, lagana i zdrava, nasuprot mesu koji se tradicionalno jede u Salvadoru Baiu. Nedavno je kolege oduševila zanimljivom kombinacijom brazilske i hrvatske kuhinje. "U mom receptu može se koristiti škarpina, grdobina ili orada. Stavimo sol, papar i maslinovo ulje i pustimo da odstoji, pa izrežemo ribu na filete. Na tavu stavimo rajčice, paprike zelene i žute, peršin, mladi luk, kapule i filete, kao na brudet. Na kraju ubacimo peršin, limun, kokosovo mlijeko i palmino ulje, možemo i malo ljute papričice i pustimo da sve odstoji 10-ak minuta. Potom 15-20 minuta na laganoj vatri pečemo. Kao prilog ide bijela riža, a mogu i žganci, napravljeni s vodom od kuhanja", objasnila je Ana. Za razliku od mnogih mladih koji jedva čekaju pobjeći iz Hrvatske, Brazilka Ana baš želi ostati ovdje. "U Hrvatskoj ima jako puno dobrih kuhara i svi su otišli ća. Ja želim vani steći iskustvo i vratiti se i reklamirati Hrvatsku kao zemlju dobre hrane", ističe Ana.
> Vrhunski chefovi iz Hong Konga u gostima u Kulinarskom institutu Kul IN
Darius Pavtel, Litvanac koji trenutno živi u Norveškoj, gdje je radio i kao kuhar u bistrou, došao je savladati sve kuharske vještine. "Završio sam 9-mjesečni tečaj u Latvi i sve je bilo krivo, od osnova nadalje, pa sada želim učiti sve ispočetka, jer bez osnova ne možete ništa", kaže Darius koji najviše voli pripremati morske plodove, popularnu hranu u Norveškoj.
Među brojnim stranicma, na Kulinarskom institutu studira i vrlo mladi, perspektivni kuhar iz Šibenika, 18-godišnji Matija Jagić. Svoj prvi posao dobio je u popularnom restoranu San Pelegrino u Šibeniku, na kojemu trenutno pauzira zbog školovanja, no posao ga čeka. "Još ne smišljam vlastita jela, za to treba vremena i iskustva. Htio bih svakih godinu do dvije promijeniti restoran, naučiti o različitim jelima i kulturama, vidjeti čime se sve drugi hrane. Ovdje to već i svladavam zahvaljujući kolegama iz stranih država", opisuje Matija, dodajući kako svake večeri drugi kolega kod sebe sprema večeru za sve, a njega je najviše oduševila libanonska kuhinja.
Što sve zanimljivo nudi Kul In pogledajte na njihovoj stranici.
