10. Johnny Appleseed
JohnnyAppleseed je bio stvarna osoba, ali toliko misterije okružuje njegovo ime da je poput Davya Crocketta ušao u legendu. On je kasnim 1700. i ranim 1800. lutao prostorima Pennsylvanije, Ohija i Indiane i zasadio 100.000 četvornih milja voćnjaka jabukama, od kojih neke postoje i danas. Bosonog i odjeven u vreće, imao je nevjerojatan dar predvidjeti gdje će se naseliti ljudi. Došao bi tamo prije njih, zasadio svoje jabuke, a kada su doseljenici stigli, prodavao bi ih za nekoliko centi po komadu i krenuo dalje. Zahvaljujući tome, umro je kao bogat čovjek. I ostao legenda, barem u Americi.

9. Celer i njegova „negativna“ kalorijska vrijednostKad su dijete u pitanju, zna se da postoje namirnice koje imaju - negativnu kalorijsku vrijednost. Drugim riječima, ako žvačete neku od tih namirnica, navodno gubite više energije nego što vam je ista daje. Najčešće se kao primjer navodi upravo celer koji sadrži oko šest kalorija po stabljici.

8. Banane izumiru
Naši roditelji nisu imali iPadove, ali su imali - daleko kvalitetnije banane. Prije 1950. najraširenija sorta banana u svijetu bila je GrosMichel. Nažalost, gotovo ih je iskorijenila gljivična bolest Panama. Danas imamo sličnu verziju banane koja se zove Cavendish. Cavendish je manja, krhkija i ne tako ukusna poput GrosMichel, ali je otporna na Panamu. Za sada.

7. Otrovni Krumpir
Krumpir proizvodi velike količine tvari nazvane glycoalkaloids, posebno jednu vrstu – solanin. Taj je otrov krumpirov obrambeni mehanizam koji ga čuva od glodavaca, a najviše ga ima u lišću, stabljikama i klicama. Ako uočite zeleno na koži krumpira, to je siguran pokazatelj prisutnosti solanina. Kod uzgoja većine komercijalno dostupnih krumpira pazi se da su razine otrova niske, ali događa se i suprotno. Kuhanjem smanjujete razinu, ali ipak ste izloženi otrovu.

6. Grožđani šećer
Ako se malo igramo sa mikrovalnom, grožđe možemo iz njegove čvrste strukture preko plina pretvoriti u plazmu. Nije potpuno bezopasno, zbog potpune promjene stanja materije, pa mikrovalna možda neće preživjeti ovaj pokus. Požar isto tako nije isključen, pa ne pokušavajte to kod kuće. Priprema je jednostavna: bobicu prerežete i ostavite spojenu samo na malom djeliću kože. Izvadite rotirajuću ladicu iz mikrovalne, ubacite bobicu na ne duže od 10 sekundi. Nakon par se sekundi, vlaga unutar grožđa pretvara u plin, a naboj između dvije polutke s parom čini kratki električni lightshow. Stavite li čisto staklo preko bobice - na njemu će se zadržati plazma.

5. Cannibal rajčica
Ljudožderska rajčica je zapravo jedna vrsta patlidžana koji raste u Oceaniji. Koristili su ga domoroci na Fidžiju, koji su tisućama godina prakticirali kanibalizam. Po njima je umak od ovog patlidžana savršen prilog uz ljudsko meso, koje je navodno teksturom vrlo slično teletini, pa je prikladno kombinirati ga s finom marinadom. Jezivo...

4. Dizajnerske lubenice
Lubenica potječe iz južne Afrike, i njeno širenje po cijelom svijetu ukazuje na postojanje sofisticiranih trgovačkih putova još u antičko doba. Jeli su je Egipćani u vrijeme faraona, u Kinu je stigla u 10., u Europu u 13. stoljeću. Visoko je prilagodljiva, pa su japanski poljoprivrednici otkrili način uzgoja lubenice unutar staklene kutije, i sad im rastu u obliku kocke za jednostavnije skladištenje u hladnjacima. Može se formirati i u obliku piramide. Za gurmane postoji i "Densuke" lubenica. Uzgaja se samo na Hokkaidu u ograničenim količinama i vrlo je skupa. Prije dvije godine na aukciji jedna je prodana za 30.000 kn. Prosječna im je cijena oko 250 dolara.

3. Ljubičasta mrkva
Poput lubenice, i migracija mrkve može se pratiti širom svijeta, iako postoje neke sumnje u pogledu podrijetla. Vjeruje se da se prvo uzgajala u Afganistanu, a zatim nadire u Europu bliskoistočnim trgovačkim putovima. Mi bismo teško prepoznali te izvorne mrkve jer su bile ili bijele ili ljubičaste. Ispod „zelenog palca“ Nizozemaca, uzgojena je narančasta mrkva. Dok je većina nas vidjela samo narančaste mrkve, one postoje i u bijeloj, žutoj, crvenoj, ljubičastoj čak i crnoj boji.

2. Špinat, „željezno“ povrće
Špinat nema baš dobru reputaciju, pogotovo kod djece, ali je na svu sreću Popaj malo pridonio njegovoj svjetskoj potrošnji. Priča kaže da je autor stripa Segar izabrao špinat na temelju istraživanja iz 1800. gdje se dogodila greška u decimalnom zarezu kod vrijednosti željeza u povrću. Priča je dokazano mit, a neka novija saznanja govore da je vitamin A bio razlog zbog kojeg je Segar izabrao špinat. Bilo kako bilo, špinat je vrlo zdrav, iz kojeg ga god razloga izabrali.

1. Najomraženije povrće na svijetu
Predsjednik George H.W. Bush je mrzio brokulu toliko da je bila zabranjena u Bijeloj kući. U Velikoj je Britaniji celer najmanje omiljen, no u cijelom svijetu, jedno je povrće kontinuirano na vrhu liste "najomraženijih“ - prokulica. Taj sićušni kupus je iznimno zdrav, s više od desetak vitamina i minerala u sebi, ali njegov gorkast okus uglavnom odbija većinu nepca. No, određenim metodama kuhanja može joj se poboljšati okus. Znalci kažu da su sitnije prokulice ukusnije. Gorčina će im se smanjiti ako ih prepolovite, uronite u kipuću vodu, a zatim odmah u hladnu. Pomaže i ako ih začinite limunom ili vinskim octom.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju