Galerija
Norveški bakalar ubrzo je postao tražena roba – posebno u pomorskim zemljama, čije je istraživačke i trgovačke flote spašavao od gladi i skorbuta. U Portugalu, Španjolskoj i Italiji posebno je dobro dočekan i vrlo je brzo srastao s mediteranskim začinima i postao dio lokalne kuhinje tih zemalja. Uostalom, baš kao i naše.
U Hrvatsku je bakalar, "riba sa sjevera", stigao vjerojatno u 16. stoljeću, zahvaljujući pomorskim putovima i poslovima Venecije i Dubrovnika. I ovdje se povezao s lokalnim tradicijama i postao nezaobilazan dio blagdanskih menija, posebno u Dalmaciji i Istri. Ipak, kolikogod je Hrvatima danas Badnjak nezamisliv bez bakalara, za razliku od zemalja sjeverne i zapadne Europe, u vremenu “kroz godinu” uglavnom na njega zaboravimo.
Kako ga tko voli
U Norveškoj se naravno jede stalno, ali uglavnom su pobijedili mediteranski recepti. Na Islandu se tradicionalno kuha u mlijeku, a čest je dodatka juhama i varivima. Irci također vole dobar chowder s bakalarom, a britanci k´o Britanci, naučeni da im okus dolazi iz Indije, često ga začine curryjem. Šveđani i Danci pripremaju ga s rajčicom ili senfom, a u svečanijim prilikama i s fermentiranim ili dimljenim povrćem.
“Bacalao” je bitan sastojak katalonske i baskijske kuhinje, čest je u raznim tapasima, a rado se priprema i u umaku od rajčice i paprike. Talijani ga pripremaju u varivima i juhama, kuhaju, pasiraju, peku i prže (na primjer, na pariški s octom - mljac), a Portugal, Portugal je svjetska prijestolnica bakalara. Kaže se da imaju po jedan recept s bakalarom za svaki dan u godini, a nacionalno jelo je Bacalhau à Brás, bakalar s jajima, lukom i krumpirom, dok će za blagdane ipak češće servirati u kremastoj varijanti s umakom.
Mi vam u nastavku donosimo nekoliko recepata za blagdansku inspiraciju... Na bijelo, crveno, na mornarski ili na portugalski? Ne morate odlučiti samo za jedan... Uživajte i dobar tek!
Jedina konkurencija panettoneu: Recept za kolač zbog kojeg su se Talijani spremni posvađati

