Galerija 0 0 0 Pržena hrana je sastavni dio prehrambene kulture zapadnog svijeta bez obzira na porast svijesti o prehrani i zdravlju. Ljudi ne mogu odoljeti prženim klasicima poput pomfrita, pohane piletine, prženog luka i sličnih jela. Ne čudi stoga što su friteze na vrući zrak u posljednjih nekoliko godina zavladale na svjetskom tržištu - one su izumljene kako bi isporučile hrskave zalogaje bez upotrebe previše ulja.

U trendu Meka za ronioce Nekadašnji logor oko kojega se brčkaju turisti: Nekim stvarima mjesto i nije drugdje nego na dnu jezera Nježna i puna okusa Nije za svaki dan: Recept za savršenu čokoladnu tortu od tri sloja koji se tope u ustima Uvijek lijepo vrijeme Destinacija godine: Najbolji grad na svijetu u koji možete otputovati

Je li pržena hrana baš uvijek nezdrava, masna i neadekvatna, pitanje je koje se često puta postavlja. Baš zato istražili smo neke od najčešćih mitova vezanih uz prženu hranu.

Pržena hrana je uvijek masna

Kad pomislimo na prženu hranu - masnoća je prva asocijacija za velik broj ljudi. Sve od masnog traga koji ostaje na prstima i licu kada se jede takva hrana do osjećaja “težine” u trbuhu nakon konzumacije.

Istina glasi da dobro pripremljena pržena hrana ne bi trebala biti jako masna. Ključ je u odgovarajućoj temperaturi ulja prilikom prženja - otprilike 180 do 190 Celzijevih stupnjeva. Ako ulje nije dovoljno vruće, hrana koja se stavlja u to ulje će ga upiti umjesto da se zadrži na površini.

U procesu izbacivanja ulja iz pržene hrane pomoći će ocjeđivanje na papirnatom ubrusu ili rešetki - ne samo da se tako smanjuje masnoća, već i jelo postaje ukusnije i laganije. 

Jedenje prženih krumpirića jednako je pušenju cigareta

Influenseri na društvenim mrežama često šire tvrdnju kako je jedenje prženih krumpirića jednako pušenju cigareta - što nema čvrste znanstvene podloge. Iako pomfrit može sadržavati određene kancerogene spojeve, rizik nije ni približno usporediv. Uz to, jedenje i udisanje su dva potpuno različita procesa: probavni sustav razgrađuje štetne tvari, dok one udisanjem ulaze u krvotok.

Prženje namirnica uklanja sve štetne bakterije

Dugotrajno izlaganje hrane visokim temperaturama može uništiti neželjene bakterije iz određene hrane. Ipak, da bi ta tvrdnja bila u potpunosti točna važna je unutarnja temperatura hrane.

Prženje će svakako ukloniti bakterije s površine hrane gdje se nalazi većina tih štetnih tvari. No ako unutrašnjost mesa nije dovoljno termički obrađene, bakterije će ostati prisutne. Kada pržite piletinu, temperatura u najdebljem dijelu unutrašnjosti trebala bi dosezati 74 stupnja Celzija, a riba ok 63 stupnja što se može provjeriti kuhinjskim termometrom.

Prženje hrane je navika modernog svijeta

Možda vam se čini da je prženje hrane noviji način pripreme hrane, a koja se pojavila nakon što je 1918. godine izumljena prva friteza? Istina glasi da se hrana pržila davno prije toga.

U Mezopotamiji se pržila hrana još prije 4 tisuće godina otkrivaju neki povijesni izvori. Poznato je i kako su stari Egipćani pržili hranu u palminom ulju i životinjskim mastima – sve od popečaka od grahorica preko luka do slastica s medom. Prvi zapis o prženoj ribi u tijestu od brašna i jaja datira iz kuharice iz 12. stoljeća, a prženi sir u tijestu pripremao se u Francuskoj još u 14. stoljeću.

U grahu se može uživati bez straha od nadutosti i plinova – treba samo napraviti ove tri stvari +1