Zero waste koncept, usmjeren na život s manje smeća, posljednjih godina prakticira većina chefova. Razloga je nebrojeno mnogo, od uštede novca i resursa do odgovornog ponašanja prema prirodi i samog izazova koji chefovi stavljaju pred sebe kako bi od zanemarenih dijelova mesa, ribe, povrća i drugih namirnica napravili originalne delicije.
Reduciranje otpada u kuhinji s vremenom je preraslo u gastronomsku umjetnost, a i sve više ljudi kod kuće kuha štedljivo i odgovorno.
I u novoj epizodi MasterChefa kandidati su naučili nešto više o zero waste načinu kuhanja, koji traži da se namirnice maksimalno iskoriste kako bi se što više smanjila količina otpada. Chef Mario Mihelj kandidate je podsjetio na ono što se ponavlja od početka natjecanja, a to je poštovanje prema namirnici, što znači racionalno korištenje, odnosno "minimiziranje otpada i maksimiziranje dobiti od namirnice".
Chef Stjepan Vukadin nadovezao se kako je zero waste puno više od gastronomskog trenda – to je način razmišljanja koji uvelike doprinosi očuvanju planeta.
"U kuhinji nema bacanja", naglasio je chef Vukadin.
Natjecatelji su imali 45 minuta za pripremu svojih jela prema načelima održivog kuhanja, ali nisu svi kandidati uspjeli ispuniti očekivanja žirija. Bonaventura je, primjerice, dobio kritiku da mu tanjur izgleda kao da se dijete igralo na njemu, a mnogi kandidati nisu iskoristili sve sastojke. Sanja, jedna od rijetkih koja je uspjela iskoristiti sve namirnice, zadivila je žiri svojim jelom nazvanim Šuma Striborova, impresivnim izgledom i balansiranim okusima.
"Il Ponte je moje sidro": Stjepan Vukadin o trogirskom restoranu u kojem svi žele probati slavnu krušku i Crnog Jakova
Planiranje
Restorani razmišljaju unaprijed i popis za kupnju planiraju ovisno o jelima koje će pripremati. Želite li uštedjeti, kupujte jednom tjedno veću količinu i razmislite o hrani koju najčešće bacate. Istražite možete li namirnicama produljiti vijek trajanja jednom od tehnika poput čuvanja u marinadi, kiseljenja ili pak pripreme umaka ili pašteta. Ako ne nađete odgovore, višku namirnica koje najčešće bacate doskočite tako da jednostavno kupite manje količine.
Istraživanje
Ono što je jednom čovjeku otpad, drugom je blago, pa ponovno razmislite o tome kako sve možete iskoristiti riblje kosti ili glave te listove povrća koje inače bacate, a jestivi su. Temeljac od glava ili ribljih "otpadaka" idealan je dodatak rižotu ili baza za juhu. Jednostavno ga možete zalediti i iskoristiti za pripremu jednostavnog ručka. Čak ni koru krumpira ne morate baciti – ispecite je i poslužite kao čips ili hrskavi dodatak juhi. Internet je izvrsna polazišna točka za upijanje kulinarskog znanja i trikova koji će promijeniti način na koji doživljavamo namirnicu.
Kompostiranje
Kompostiranjem se kuhinjski otpad pretvara u humus, a pritom se ne morate bojati neugodnih mirisa ili kompliciranih metoda. Dovoljno je na balkon ili u vrt staviti posudu za kompostiranje (komposter), ili ako imate veću površinu, napraviti hrpu od granja i kuhinjskog otpada. Komposter možete i napraviti sami od drvenih paleta. U komposter možete stavljati ostatke povrća i voća, uvelo cvijeće, talog čaja ili kave, ljuske jajeta i ostalo. Valja imati na umu da se masti i ulja ne kompostiraju na ovaj način, kao ni biljke tretirane pesticidima.
Pravilno čuvanje
Pravilnim čuvanjem hrane možete uvelike produljiti svježinu i rok trajanja. Primjerice, sir dulje traje zamotan u masni papir, luk i krumpir sporije će propadati ako se čuvaju u zasebnim kašetama ili papirnatim vrećama, a salatu ili uvelo povrće prije bacanja pokušajte vratiti u život namakanjem u ledenoj vodi. Jabuke, koje ispuštaju plin etilen, što izazva kvarenje većine drugog voća i povrća, najbolje je čuvati u hladnjaku. Začini bi trebali biti pohranjeni na tamno i suho mjesto, dok biste čili prah ili crvenu papriku bez grižnje savjesti mogli staviti i u hladnjak kako bi zadržali boju i svježinu. Kad kupite svježe bilje, umjesto u plastičnu vrećicu uronite stabljike u čašu vode i stavite blizu prozora kako bi trajalo dulje.
Investiranje
Uložite u kuhinjska pomagala kao što je dehidrator i osušite korjenasto povrće i luk kako biste dobili domaće mješavine začina. Osušiti možete i ploške tikvica, banana, bobičasto voće, citruse, pa čak i grašak. Dobrim štapnim mikserom napravite domaći humus od viška kuhanog slanutka ili iskoristite sokovnik ako primijetite da je voće ili povrće pri kraju.
Zbog Aninih pita i bureka vrijedi krenuti prema Maksimiru - i ostaviti mjesta za slatko
