Koliko god da je Međimurje malo, za turizam je veliko. Najmanja hrvatska županija sinonim je za zeleni i održivi turizam, opuštanje, wellness, aktivni odmor na otvorenom i vrhunski enogastro doživljaj.
Dolazak u Međimurje postao je in među turistima koji se vraćaju početnim postavkama – živjeti u skladu s prirodom, na tanjuru i u čaši imati ono što im priroda da.
Kako se u Međimurju živi? Točno onako kako se to prezentira i gostima. Zeleno, održivo, poštovanje prirode dio je međimurskog mentaliteta. Prepoznali su to i izvan Međimurja, regija je postala sinonim kvalitetne eko destinacije pa je zajedno s rastom Međimurja kao eko regije rastao i broj dolazaka domaćih i stranih gostiju, onih s preferencijama šetnji ispod šumskog svoda, aktivnosti na otvorenom, jedinstvene kulture i događanja, s velikom pažnjom spravljanja tradicionalnih delicija na tanjuru uz rapsodiju domaćih namirnica i vina iz bogatog međimurskog vinogorja.
„Cilj Međimuraca je dokazati da se održivost i vrhunska gastronomija međusobno nadopunjuju“, ističe mladi chef Amos Novak sukus kompletnog međimurskog puta - ne lišavati se tradicije u modernom svijetu, nego ju uklopiti u napredak. Na tradiciji kao bazi nadograđivati.
Upravo restoran Terbotz - koji ovih dana otvara i vrata hotela u renoviranoj kuriji u svome dvorištu - a u kojemu kuha i Amos Novak, isti princip primjenjuje u svojoj jedinstvenoj ponudi, tradicionalna međimurska jela (međimurske gibanice, sa slojevima jabuke, sira i maka, mesa z tiblice, sira turoša…) nudi u izvornom, ali i modernom, tehnički dotjeranom obliku po Novakovim zamislima i receptima.
„Inspiraciju za svoj rad crpim iz međimurske tradicije, ali i iz ideje da pokažemo kako lokalne namirnice mogu biti temelj suvremenih kulinarskih kreacija“.
Sjajan gastronomski doživljaj, između ostalih, nude i restoran Hotela Panorama u Prelogu i Mala
Hiža na rubu Čakovca.
Svi oni imaju svoje vrtove iz kojih uberu ono što će staviti na tanjur, a sve ostalo uzimaju od svojih susjeda, malih lokalnih proizvođača. Ta povezanost u Međimurju vrijedna je respekta.
A kad su kreatori enogastronomska ponude motivirani pojedinci koji i sami žive u skladu s istim načelima, to ne može ispasti drukčije nego sjajnim doživljajem u komadiću ovozemaljskog raja. Put koji su izabrali Međimurci za razvoj svoje male regije značajnije je teži i skuplji, lakše je naručiti namirnice i vino nego ih proizvesti i prirodu podrediti profitu.
Ali Međimurci ne biraju ono što je lakše. Odvažno krče svoj turistički put, ne nude drugima ništa što ne žele i sami.
Međimurci su gostoljubivi domaćini pa uz sve kvalitete Međimurja ne čudi da su im u goste došli i poznati svjetski putopisci i pustolovi, Britanac Ben Fogle i Amerikanac Hazen Audel. Nema tog kutka svijeta u kojemu dvojac nije bio, osobito cijene mjesta i ljude koji, poput njih samih, zagovaraju ekologiju i žive uz postulate održivosti.
Pritom, iako pitomo, Međimurje ima i svoje guste šumske preijele, močvare uz Muru i Dravu. Dovoljno je kontrastno da zaintrigira i navede svjetske pustolove na boravak u Međimurju. Iz njega su otišli puni dojmova.
"Ono što me najviše oduševilo u Hrvatskoj je strast i želja ljudi da razvijaju održivi turizam i da žive u skladu s prirodom. Međimurje ima veliki potencijal. Ovo je regija s puno ljudi, vrlo plodna, pa će održiva poljoprivreda kojoj teži lokalno stanovništvo, u vidu organskog uzgoja, donijeti velike koristi ovome kraju. Puno sam putovao po mnogim zemljama, a mogu se zamisliti da živim ovdje na duže vrijeme, stoga čuvajte prirodu. Čuvajte blago koje imate“, rekao je Ben Fogle.
Ni Hazen Audel nije ostao imun na međimurski šarm.
„Međimurje me iznenadilo, nisam zamišljao ovakav krajolik. Ovdje ljudi još žive u skladu sa svojom tradicijom i znaju cijeniti prirodno bogatstvo. Naučio sam mnogo o uzgoju hrane, vina, o svakodnevnom životu koji je utemeljen na znanju i poštovanju prema prirodi. Ovdje još uvijek postoji snažan kulturni identitet, nema komercijalizacije ni globalnih lanaca. Ljudi ovdje ulažu u zajednicu, žive jednostavno, ali kvalitetno. Važna im je povezanost s drugima, a ne gradnja impresivnih vila kako bi zadivili susjede. To je suprotno onome što danas sve više viđamo u svijetu. Nadam se da će svaka osoba koja dođe ovdje doživjeti isto“.
Obojica su, Ben Fogle i Hazen Audel u Međimurje stigli na poziv vrlo aktivne Turističke zajednice Međimurske županije. Riskantan potez, pozvati dvojac koji se ne razbacuje komplimentima, štoviše, obojica su poznata po svojim strogim kriterijima i kritičnosti osjete li iole nepoštivanje prirode. No, direktor TZMŽ, Rudi Grula, znao je da se u Međimurju ne trebaju bojati njihovog oštrog pera. Dvojac se osobito dojmilo da Međimurci nisu podlegli masovnom turizmu, a na uštrb prirode, kao i da njeguju inkluzivan turizam, dostupan svima – osobama s invaliditetom, starijim osobama, obiteljima s malom djecom.
„Uspješno uklanjamo arhitektonske i druge barijere, ali želimo i senzibilizirati javnost“, kaže Rudi Grula.
Međimurje danas ima mnoga događanja posvećena enogastronomiji koja posjećuju brojni gosti iz regije, najvjerniji su posjetitelji iz susjedne Slovenije, samo jesenskih je šest - Festival bučinog ulja u Šenkovcu, Festival međimurskih slastica „Bakini kolači“, međimurski Oktoberfest, Wine and walk u Štrigovi, Festival mladog vina, a godinu zaokružuje Martinje. I sve to tijekom tri jesenska mjeseca u najmanjoj hrvatskoj županiji, na svega 729 kvadratnih kilometara.
Zbog svega ne čudi da je Međimurje, uz najmlađeg Amosa Novaka, dalo još nekoliko vrhunskih chefova – Marka Palfija, Matiju Bogdana, Mašu Salopek, Ines Jurišić i Raula Lajtmana, to su samo oni hrvatskoj, ali i međunarodnoj javnosti najpoznatiji.
Nije Međimurje slučajno tu gdje jest – osviještena Eko regija, prva takva u Hrvatskoj. Nositi ovu titulu podrazumijeva spoj ekološke poljoprivrede, kratkog opskrbnog lanca i održivog turizma. Turisti danas u Međimurju mogu boraviti u eko kućama i ruralnom smještaju, iskusiti autentičan način života na selu, uz sve moderne pogodnosti.
Zbog uređene je biciklističke infrastrukture preko brda i dolina idealna destinacija za ljubitelje biciklizma i aktivnog odmora, uz nezaboravne vizure. A na tom ih putu svako malo čeka vinski podrum s kušaonicom Decanterima nagrađenih vina i restorani koji poslužuju tradiciju na tanjuru.
