Superhrana ne mora biti egzotična. Neke dobre stare tajne iz naših kuhinja upravo su to, jedino što ih nekada nismo nazivali superhranom ili supernamirnicama.
Uz bok kurkumi, kvinoji i chia sjemenkama, po svojoj hranjivosti i čudima koja rade za zdravlje, stoje i neke "obične" namirnice koje su česti stanovnici naših smočnica i hladnjaka.
Srdele
Srdele su sigurno najpoznatija namirnica s ovoga popisa. Često se moramo podsjećati koliko su bogate "omegama" i ukusne, a iako se "pofrigaju" začas i cijena im je pristupačna, lako otplivaju s kućnog tjednog menija.
Nekoliko ovih ribica sadrži više od pola preporučene dnevne doze omega-3 masnih kiselina nužnih za održavanje niske razine kolesterola i hormonalne ravnoteže, ali i zdravlja srca i mozga. Srdele su bogate selenom koji je važan za štitnjaču, kalcijem (istih onih par ribica dat će vam trećinu potrebne dnevne doze), proteinima i vitaminom D pa ih je zato dobro jesti zimi.
Juha od kostiju
Juha od goveđih kostiju koristila se već prije nekoliko tisuća godina u kineskoj medicini kao lijek za bubrege i probavu, a i u našoj nešto novijoj tradiciji ima status gotovo lijeka. Puna je kalcija, magnezija, kalija, fosfora, željeza, kolagena i esencijalnih aminokiselina pa je odlična za zdravlje zglobova, rad crijeva i smanjivanje upala.
"Zdravija" je što se duže kuha jer se tako kolagen pretvara u želatinu koja sadrži glutamin, aminokiselinu koja pomaže održavanju sluznice crijeva, a kroz crijeva i čitav imunitet. Da, zato se čim netko kihne nudi juhica "za snagu".
Kiseli kupus
Vjerojatno znate da su nekada pomorci na brodovima uvijek skladištili kiseli kupus kako bi spriječili pojavu skorbuta na dugim plovidbama. Kiseli kupus nije samo superbogat vitaminom C, nego i održava crijevnu floru zdravom, a time i utječe i na imunitet.
Zovu ga i antistresnim povrćem, a osim vitaminom C, bogat je i vitaminima A, B, E i K, mineralima manganom, selenom, kalcijem, kalijem, magnezijem i omega-3 masnim kiselinama. Rasol od kiselog kupusa fantastičan je za detox, a kažu i da je efikasan za ublažavanje mamurluka.
Cvjetača
I najobičnija cvjetača je supernamirnica. Ima ogromnu hranjivu vrijednost, bogata je vitaminima C, A, E, K i vitaminima B-kompleksa. Od minerala sadrži kalij, sumpor, fosfor, bakar, mangan, selen, natrij, cink i magnezij, obiluje antioksidansima, fitokemikalijama. Cvjetača je zato izvrsna za zdravlje srca i krvožilnog sustava, imunološki sustav, zdravlje očiju i kože.
Kako ima malo kalorija, a puno bjelančevina, ugljikohidrata, masti i vlakana, dobar je saveznik u dijeti jer osigurava niskokaloričan ali zdrav obrok pun vitamina i minerala.
Bučine sjemenke
Bučine sjemenke odličan su izvor željeza, magnezija, cinka, proteina, dijetalnih vlakana i mono-nezasićenih masnih kiselina. Šaka sjemenki dnevno imat će blagotvoran učinak na zdravlje srca i probavnog sustava, vid, koncentraciju, koordinaciju, raspoloženje. Bučine sjemenke mogu pomoći kod dijabetesa tipa 2 i kroničnih upalnih bolesti.
Bučine sjemenke dobro je uvrstiti u prehranu zbog vlakana, ali i bjelančevina – naime, esencijalnim aminokiselinama bogatije su nego meso.
Jabučni ocat
Jabučni ocat jedna je od najsvestranijih namirnica iz kuhinjskog ormarića. Osim što obogaćuje okus hrane, koristi se za čišćenje bez kemikalija, a ima različita ljekovita svojstva. Jabučni ocat sadrži pektin, beta-karoten, željezo, kalij, kalcij i fosfor te aminokiseline i enzime.
Dokazano je njegovo antimikrobno i antioksidativno djelovanje, a pomaže i u regulaciji razine šećera, poboljšava probavu, pomaže kod kožnih bolesti i problema s vlasištem, a pomaže i pri mršavljenju.
Kod kućnih pripravaka s octom treba paziti da ne pretjerate s konzumacijom jer može izazvati povraćanje, oštećenje jednjaka, želuca i zubne cakline, odnosno da ga stavljate izravno na kožu jer je može oštetiti.
Jetrica
Ili vam idu na jetra ili ih obožavate na svaki način, teleća jetra puna su nutrijenata, esencijalnih aminokiselina, proteina, vitamina i minerala. Osobito su bogata vitaminima A, B 12, željezom, bakrom i cinkom. Odlična su za metabolizam, krv i imunitet.
Ali s količinom jetrica možete i pretjerati. Nutricionisti preporučuju da ih ne unesete u organizam više od 200 grama tjedno jer je toliko bogata nekim nutrijentima da se možete i predozirati, i to vitaminom A i bakrom – posljedice su problemi s vidom, mučnina i bol u kostima, a to su samo one kratkoročne. Osobe koje imaju bolesti srca i dijabetes trebaju pitati liječnika smiju li jesti jetrica.
Vrelo prebiotika: 12 najboljih vrsta hrane za probavu bez greške
