Galerija
Brojimo sitno do drugog Festivala usporenog putovanja koji će u malenom Barboju kraj Umaga ponovno okupiti zaljubljenike u hodanje, planinarenje, bicikliranje i razne druge avanture. Stoljetni maslinik će 28. i 29. lipnja postati vrelo dobrih ideja, kao i uspomena na putešestvije dužinama i širinama planeta koje će publici prenijeti poznati avanturisti. Festival usporenog putovanja zamislio je i pokrenuo poznati hodač i putnik, Goran Blažević.
Ljudi nevjerojatne volje i još nevjerojatnijih priča, Marin Zovko, Tatjana Šavorić i Ivan Đogić u dva dana festivala publici će prenijeti svoje doživljaje, a zatvorit će ga Stipe Božić, najveći hrvatski alpinist, pustolov, simbol Hrvatske gorske službe spašavanja - veliki čovjek i humanitarac. Znajući da alpiniste iz opasnih situacija mogu izvući samo alpinisti, postao je gorski spašavatelj. Sudjelovao je u mnogobrojnim akcijama spašavanja na stotine života s najopasnijih mjesta u Hrvatskoj, ali i u svijetu.
7 vrhova
Stipe Božić se spustio u najveće dubine ove planete, koračao po najvišim vrhovima i prelazio pustinje. Jedan od najuspješnijih hrvatskih i svjetskih alpinista osvojio je tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m), K 2 (8611 m) i Kanghcenjungu (8586 m). Divio se pogledima i na najvišim vrhovima svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija), Aconcagua (Južna Amerika), Mount McKinley (Sjeverna Amerika), Kilimanjaro (Afrika), Mount Vinson (Antarktika), Mont Blanc (Europa) i Mount Kosciusko (Australija).
Osim svjetskih vrhunaca, Stipe Božić je istraživao i dubine – spustio se 1395 metara duboko u Lukinu jamu na Velebitu te postao visinski rekorder, a stigao je i do Sjevernog pola na skijama. Osim kilometara, Stipe Božić iza sebe ima i mnoštvo inspirativnih fotografija, feljtona i novinskih tekstova. Potpisuje i knjige: Put na vrh svijeta, Sedam vrhova, Svete planine svijeta, K2 trijumf i tragedija, San o Everestu i Penjačevi zapisi, koje uče o prirodi i životu, dirajući u dušu.
Kamerom je snimio nestvarno puno materijala u najrazličitijim, surovim uvjetima (uključujući i Mount Everest!), kako bi ih približio ljudima. Režirao je više od 120 dokumentarnih filmova u sklopu dokumentarnih serija: Sedam vrhova, Dubine, krš i more, Planine Hrvatske i druge, kao i sudjelovao na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.
Stipe Božić u Barboju
Na Festivalu usporenog putovanja Stipe Božić će uz slajdove i video isječke govoriti o iskustvu oko organizacije sportskog i televizijskog pothvata Sedam vrhova, o čemu je snimio dokumentarnu seriju i napisao knjigu. A dok iščekujemo gostovanje u Barboju kratko smo porazgovarali s alpinističkom legendom i pitali ga u kojem se to trenutku rodila ljubav prema alpinizmu.
"Dok sam još bio u izviđačima susreo sam neke alpiniste koji su me nagovarali neka se upišem u alpinističku školu Planinarskog društva Mosor. U početku sam bio skeptik - čemu se penjati po okomitim stijenama ako na vrh možeš doći i normalnim putem, pješke. Ali kad sam došao na prvo predavanje oduševile su me priče visokim planinama, a posebno slajdovi ledenjaka i oštrih alpskih vrhova. Čim sam se počeo penjati po stijenama naših primorskih planina vidio sam da bi to mogao biti sport za mene“, prisjeća se Stipe Božić.
Zanimalo nas je i koje su to tri najvažnije stvari kojima ga je planina naučila.
"Naučio sam od planine ponašati se u skladu s prirodnim zakonima. Naučio sam kako smo maleni i krhki u usporedbi s golemim planinskim vrhuncima. Druga stvar koju sam naučio je da se penjanje ne može naučiti bez penjanja i bez dobrih mentora. Treća stvar je da sam naučio kako je vrlo važno, ako veći idemo u planine, donijeti priče koje bi mogle drugim ljudima približiti ljepote planina“.
Pothvati koji u njemu bude najveći ponos su stajanja na najvišim vrhovima svijeta. Prvi Hrvat koji je osvojio tri najviša vrha na svijetu: Mount Everest, K2, i Kangchenjugu, stigao je i do najviših vrhova na svih sedam kontinenata.
"Biti tako visoko i daleko, uzvišeni su trenutci", otkriva Stipe Božić, osobito kada uzmemo u obzir da je do tamo došao s jadranske obale iz malene Hrvatske.
Dok pričamo o uspjesima, njegov najveći sportski uspjeh bio je prvi uspon na najvišu planinu na svijetu i to po zapadnom grebenu – putem kojim se nitko prije nije mogao uspeti, onim koji je i odredio njegov kasniji životni put. A najizazovnija?
"Naviše pamtim antarktičku pustolovinu kad sam se s prijateljima iz Slovenije popeo na tamošnji najviši vrh Mt Vinson 4892 m. Na toj ekspediciji smo se popeli na još nekoliko neosvojenih vrhova a jednom sam dao ime Hrvatska“, priča nam Stipe Božić o velikom pothvatu 7. siječnja 1997. godine.
Na pitanje što ga vuče u ekspedicije i savladavanje opasnih izazova, bez garancije da će se s njih i vratiti, Stipe Božić odgovara da su to upravo sam izazov - i radoznalost o granicama vlastitih mogućnosti. Baš kao i želja da te pustolovine zabilježi perom i kamerom. A budućim alpinistima Stipe savjetuje:
"Alpinizam je neka vrsta sanjanja, ne donosi nikakve materijalne koristi a daje mnogo - ali samo ako učimo od najboljih", kaže i dodaje:
"Posvuda su po svijetu istaknute planine omiljena mjesta kultova uzvišenih mjesta. I današnji penjački pohodi, osim športskih pobuda, često imaju potrebu uzdizanja iznad svakidašnjeg. Penjač na vrhu zaista ima božanski osjećaj, jer cijeli mu je svijet pod nogama. O svetosti planina dosta sam pisao i pričao u knjizi i dokumentarnoj televizijskoj seriji Svete planine svijeta“.
Što nas čeka na festivalu?
"Izađi iz komfora svakodnevice. Sjedni na zemlju i osluškuj zvuk tišine. Promatraj plamen vatre i prepusti se pričama putnika i njihovim pustolovinama. Doživi nešto novo i ispuni život strašću. Na svega šest kilometara od Umaga i tri kilometra od mora, u jednoj od posljednjih zelenih oaza smjestilo se malo selo Barboj. U stoljetni maslinik simboličnog naziva Pachamama Oasis, daleko od gradske vreve i užurbanog života, pozivaju se svi ljubitelji hodanja, bicikliranja, jedrenja, veslanja, jahanja i svih ostalih outdoor aktivnosti, da postanu dio jedne drugačije priče", poziva Goran Blažević i dodaje:
"Festival usporenog putovanja je mjesto susreta različitih priča koje su nastale iz čiste ljubavi prema pokretu i znatiželje prema otkrivanju svijeta oko nas. Događaj u kojem se promoviraju ne samo putovanja i outdoor iskustva već i čežnja za promjenom te povratkom prirodi i trenutku. Za sve one koji bi bili zainteresirani prisustvovati na oba dana festivala, nudi se mogućnost kampiranja po simboličnoj cijeni, dok je za one koji na festival dođu nakon najmanje dva dana hodanja ili bicikliranja kamp potpuno besplatan“.
Majstorska cesta: Predivna zaboravljena prometnica koja je spojila jug i sjever Hrvatske
