Stonehenge, Keopsova piramida, Angkor Wat i kineska vojska od terakote odavno su nam poznati. No, svijet je pun čudesa još iz doba antike koje vrijedi istražiti i saznati više o njima. 

1. Göbekli Tepe, Turska

Iako je ovo najstariji hram na svijetu, barem po postojećim dokazima, nije toliko poznat. Göbekli Tepe u turskoj Anatoliji izgrađen je čak oko 7000 godina prije Keopsove piramide (nastao je u 9. ili 10. tisućljeću prije nove ere), što znači i prije otkrića keramike, metalnih alata, pa i poljoprivrede. Sastoji se od serije pravokutnih soba, kamenih krugova i više desetaka vapnenih stupova formiranih u slovo T, a na većini njih izrezbareni su apstraktni simboli i slike škorpiona, lavova i zmija.

2. Antički grad Sigiriy, Šri Lanka

Sigiriya je u 5. stoljeću bila uporište kralja Kassapa I., monarha koji je preoteo vlast svom ocu kojeg je živog zakopao u zid. Kassap se prestrašio da će ga dočekati ista sudbina od ruke njegovog brata, pa je svoje uporište preselio u džunglu, gdje je izgradio novu prijestolnicu, okruženu prekrasnim vrtovima, fontanama i paviljonima. Središnja točka bila je Lavlja stijena, 200 metara visoka granitna stijena na vrhu koje je izgrađena Kraljeva palača užitka. Do utvrde na vrhu vodi niz stepenica koju je čuvala kamena skulptura velikog lava, od koje danas postoje samo šape, a posvuda su bili terasasti vrtovi, bazeni i detaljne freske prekrasnih žena. Kralj je ovdje boravio nekoliko godina, dok nije počinio samoubojstvo nakon što ga je brat pokorio u bitci. Nakon njegove smrti, Sigiriya je postala budistički hram.


> Rijetki su ih vidjeli: Sudanske piramide nevjerojatnije i od onih u Egiptu

 

3. Labirinti Egipta

Drevni hram za pokojnike zvan "Labirint" navodno je izgradio faraon Amenemhat III. u 19. stoljeću prije nove ere u kompleksu piramida u Hawari. Najdetaljnije opise dali su grčki i rimski pisci koji su ga opisali kao dvokatnu strukturu poput labirinta, ispunjenu mramornim dvorovima i tisućama pojedinačnih komora ukrašenih hijeroglifima i slikama. Različiti dvorovi bili su povezani serijom prolaza i hodnika, za koje je povjesničar Diodorus Siculus tvrdio da su toliko komplicirani da se njima jedino moglo kretati uz pomoć vodiča. Danas ne postoje nikakvi tragovi ovih Labirinata.

4. Zigurat u Uru, Irak

Izgradili su ga kralj Ur-Nammu i njegov sin Shulgi u 21. stoljeću prije nove ere, a tada, u sumerskoj prijestolnici, ova građevina služila kao hram u kojem se štovao bog mjeseca Nanna. S obzirom na to da su Sumerani vjerovali da ovaj hram služi kao most između neba i zemlje te da su bogovi dolazili ovdje, samo su mu svećenici i kraljevski službenici imali pristup. Samo donji dio strukture postoji i danas, a u svojoj povijesti renoviran je 2 puta. Prvi put u 6. stoljeću za vrijeme babilonskog kralja Nabonidusa, koji je popravio njegov temelj i zamijenio gornje terase te 1980-ih, kada je Saddam Hussein restaurirao njegovu fasadu i ponovno izgradio 3 glavna stubišta.

> Daleko od očiju: 5 nepoznatih spomenika antičkog svijeta

5. Špilje Longmen, Kina

U provinciji Henan u 2300 vapnenačkih špilja nalazi se 110 tisuća elegantno izrezbarenih kamenih skulptura, uglavnom iz budizma. Najstarije datiraju iz 5. stoljeća, u vrijeme vladavine zapadne Wei dinastije, a novija su iz 10. stoljeća, rađena po narudžbi careva i bogatih pojedinaca. U špilji Fengxian nalazi se 16 metara visoka skulptura Bude i 8 njegovih učenika i nebeskih zaštitnika, dok je Wan-fo-tung špilji 15 tisuća pojedinačnih skulptura Bude, nekih već od 10 centimetara visine. Postoji i Špilja medicinskih recepata, u kojoj je izrezbareno 140 starih tretmana i lijekova za bolesti.

6. Tikal, Guatemala

Majanska prijestolnica koja je cvjetala između 3. i 9. stoljeća. Gradsko središte sastoji se od brojnih staza, popločenih trgova i igrališta, kao i 3000 različitih struktura i nekoliko stepenastih piramida, a jedno je od najočuvanijih spomenika iz tog doba. Oko 70 tisuća ljudi je ovdje živjelo tijekom 7. i 8. stoljeća, a misteriozno je napušten oko 900. godine. Otkriven je 1848.



7. Newgrange, Irska


Okrugla građevina izgrađena oko 3200. godine prije nove ere. U središnjoj komori kremirane su kosti, a do nje vodi tunel. Graditelji su je dizajnirali tako da tijekom zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini, izlazeće sunce svijetli kroz rupu u krovu blizu ulaza i osvijetli unutarnju komoru i glavni prolaz. Postojeći dokazi sugeriraju da je Newgrange služio kao mjesto za pokapanje, arheolozi sumnjaju i na to da je služio kao solarni kalendar koji je označavao početak nove godine. Otkriven je krajem 17. stoljeća, kada je lokalni zemljoposjednik pokušao iskopati njegov temelj i iskoristiti ga kao materijal za gradnju.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju