1. Izraz gemišt dolazi od njemačke riječi gemischt koja znači miješati. Danas se u kontinentalnom dijelu Hrvatske koristi za miješano piće od bijelog vina i mineralne vode u omjeru 2:1.

2. Gemišt se može napraviti i s više vode, te manje vina. Tada govorimo o "tankom" gemištu. "Žuti" gemišt podrazumijeva tri decilitra vina i jedan decilitar vode, dok je "politolog" piće sastavljeno od iste količine vina i vode.

3. U Hrvatskom Zagorju se za izradu gemišta najčešće koristi graševina, dok je u Međimurju popularan pušipel, poznat i po imenima "moslavac", "šipon", "furmint" te "mosler". Znalci savjetuju da se najbolji okus dobiva ako se kao baza koristi suho bijelo vino.

4. Gemišt bi trebalo razlikovati od špricera, iako su stvarne razlike između ova dva minimalne. Gemišt se radi s mineralnom vodom koja je prirodno obogaćena ugljik-dioksidom, dok se špricer sprema sa sodom vodom, što je zapravo obična voda koja se pod pritiskom obogaćuje s CO2.

5. Gemišt nije hrvatski izum, iako ga neki takvima smatraju. Pretpostavlja se da su prvi napitak od bijelog vode i vina smiješali u Njemačkoj i/ili Austriji gdje ga nazivaju Schorle ili Gespritzter. U Mađarskoj se ovakva kombinacija zove fröccs, a u Rumunjskoj motke de Vara.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju