Korčula je dom posljednjeg autentičnog mačevalačkog plesa na Mediteranu – Moreške. Kako se ta, više od 350 godina duga tradicija, ogleda u suvremenosti života na krajnjem hrvatskom jugu otkriva izložba fotografija Davora Rostuhara koja se 30. srpnja od 20 sati otvara u Kneževom prolazu na Korčuli.
Prvi spomen korčulanske Moreške datira 7. ožujka 1666. godine u 'prekršajnoj prijavi' lokalnim vlastima, odnosno Knezu, predstavniku Venecijanske republike.
Izložbu organizira Moreška – Kulturno umjetničko društvo – Korčula, koje već desetljećima čuva tradiciju izvođenja istoimene viteške igre, nekoć uvriježene na cijelom Mediteranu. Izravan povod je, pak, nevjerojatno duhovita, ali i civilzacijski znakovita 350. obljetnica prvog pisanog spomena Moreške u Korčuli.
Naime, Morešku, danas zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, prvi se put spominje zbog – remećenja javnog reda i mira! Kako svjedoče spisi pronađeni prije deset godina u zadarskom Arhivu, prvi spomen korčulanske Moreške datira 7. ožujka 1666. godine u 'prekršajnoj prijavi' lokalnim vlastima, odnosno Knezu, predstavniku Venecijanske republike.
Trojac korčulanskih građana prijavio je tada Moreškante zbog dugotrajne zabave, ali ih je Država odbila sankcionirati uz obrazloženje kako u pokladno doba, a kad se incident i zbio – u Korčuli vrijede druga pravila ponašanja.
Grad čiji je Statut jedan od najstarijih pravnih dokumenta u Europi, prvim je spomenom Moreške dokumentirao svoj mediteranski duh i specifičnu otočku prirodu kojom se – srećom - može pohvaliti i danas.
Upravo zato, usprkos svjetskom statusu i slavi, Moreška opstaje prvenstveno zahvaljujući duhu samih moreškanata, a svi su – volonteri, što listu pretendenata na njihov status – ne smanjuje, dapače.
Kao za dišpet činjenici da društvu sa 150 članova koje ima i orkestar i big band, klapu, pjevački zbor i folklornu sekciju, ali i glazbenu školu - državna potpora iznosi u prosjeku - tek 20.000 kuna godišnje – manje nego je trošak zamjene polomljenih mačeva! Rekli bi u Korčuli – ni za papar!
