Kad se vaši susjedi idući put požale na buku, podsjetite ih da u životu ima i gorih stvari – ili obrnuto, ako ste vi taj nervozni susjed. Danas je buku sve teže kontrolirati jer živimo u glasnom svijetu punom podražaja.
Primjerice, u knjižnicama vlada oko 20 decibela. Tihi šapat je oko 40 decibela, a razgovor između 60 i 70 decibela. Sve glasnije od toga (iznad 85 decibela) već se počinje smatrati štetnim za naš sluh. Zateknete li se na gradilištu doživjet ćete buku od oko 100 decibela, a u prvom redu na rock koncertu možete očekivati oko 130 i 140 decibela buke.
Sad kad imamo viziju bučnosti nekih događaja, možemo se osvrnuti (i zgroziti) na najglasnije događaje i fenomene zabilježene u ljudskoj povijesti. Teško ih je uopće zamisliti, a nadajmo se da ih nećemo ni doživjeti jer bismo od nekih naprosto oglušili.
Majmuni urlikavci koji zvuče kao death metal (a cappella)
Glasanje ovih latinoameričkih majmuna mnogi opisuju kao kombinaciju sirena za uzbunu i death metal koncerta, što nije ni čudo jer je jačina buke koju proizvode oko 140 decibela.
Premda njihovo ime govori sve o njima, napomenimo kako im urlanje omogućuje posebna kost u grlu koja služi kao komora koja pojačava njihove urlike. Obično koristi mužjacima u međusobnom nadmetanju i označavanju teritorija, a njihova upozorenja mogu čuti i ljudi na 5 kilometara udaljenosti.
Pad asteroida i Tunguska eksplozija 1908. godine
Na području rijeke Tunguske u Rusiji 1908. godine odjeknula je tako jaka eksplozija da su Sibirci popadali sa svojih stolaca. Svjedoci tvrde kako se netom prije na nebu mogla vidjeti svijetlost jaka kao Sunce, a potom čuti prasak kao da je pala bomba. Eksplozija je uništila čak 60 milijuna stabala u okolici, a njen uzrok do danas nije u potpunosti razjašnjen. Pretpostavlja se da je riječ o meteoru koji je eksplodirao prije pada pa zbog toga nije prouzročio krater. Buka koju je proizveo bila je jačine 197 decibela.
Sovjetska bomba Car uništila je prozore na kućama udaljenim 800 kilometara
Car-bomba, poznata i pod kodnim imenom Ivan izgrađena je u dvije verzije i testirana početkom 1960-ih. Trebala je predstavljati sovjetsku moć i razvijenu tehnologiju u vrijeme hladnoratovske podjele.
Bila je 6 000 puta jača od one bačene na Hirošimu, a u trenutku detonacije nastala je vatrena kugla široka osam kilometara i „gljiva“ visoka 67 kilometara. Uništila je sve zgrade i stabla u krugu od 55 kilometara, prouzrokovala potres od 5,5 po Richteru, ostavila iza sebe samo pustoš, a stakla prozora popucala su u krugu od 800 kilometara. S 224 decibela, bila je to do tad najglasnija zabilježena buka koju je proizveo čovjek.
Erupcija vulkana Krakatoa koja se čula sve do Australije
U ljeto 1883. godine došlo je do erupcije na indonežanskom vulkanskom otoku Krakatoa. Došla je u obliku 27 masovnih eksplozija čija je jačina bila nekoliko tisuća puta jača od one nastale prilikom bombardiranja Hirošime. I danas se smatra jednom od najsilovitijih vulkanskih eksplozija u povijesti.
A koliko je samo bila glasna, svjedoči podatak da se mogla čuti na daljini od čak 4 800 kilometara. Stanovnici Nove Gvineje i zapadne Australije opisali su zvuk koji su čuli kao pucnjavu topa s brodova. Buka je bila jačine čak 310 decibela, zbog čega se ovaj događaj još uvijek smatra najglasnijim zabilježenim u povijesti.
"Naša kuća pripada Bogu i gostima": Albanski kodeks koji je spasio Židove u mračnim vremenima
