Otkuda početi s njemačkom bajkom zvanom Spreewald? Selo smješteno u zelenilu prirode i rijeke često se opisuje kao „najljepša šuma Njemačke“, a jedna vožnja čamcem dovoljna je da shvatite kako epitet „njemačka Venecija“ savršeno odgovara ovoj oazi.

Južno od Berlina (oko sat vremena vožnje) smjestio se ovaj čudesni rezervat biosfere u kojem živi gotovo 20 tisuća biljnih vrsta. Deltu rijeke Spree prate nevjerojatni močvarni i šumski prizori i kanal duljine čak 1 300 kilometara koji se grana na brojne manje kanale.

U dolini mirne rijeke vladaju idilično zelenilo i mir, tradicionalne drvene kuće, drveni mostovi koji niču iz raslinja kraj obale, vrtovi i okućnice koje izgledaju divlje, a opet se vidi da netko brižno pazi na te biljke… Šuma se nadvija nad rijekom i reflektira u njoj, pa imate osjećaj kao da ste u zelenom labirintu koji nema kraja.

Baš kao i u Veneciji, ovdje se obilazak odrađuje čamcima uz iznimku povremenog stajanja na kriglu piva ili ručak u nekom od seoskih domaćinstava.

Teško je izdvojiti najljepše mjesto za pauzu, no kad bi morali birati, posjetitelji preporučuju posjet otoku Wotschofska na kojem raste drveće više od 30 metara. Naravno, obilazak rezervata moguć je i pješačkim i biciklističkim stazama, a bicikl možete unajmiti i za 10-ak eura po danu.

Duž Spreewalda naići ćete na prekrasna mjesta s plažama za kupanje i odmaranje, a ljeti brojna sela i mjestašca organiziraju tradicionalni festival Schützenfeste za čijeg trajanja Lübbenau postaje party odredište.

Najjeftiniji oblik prenoćišta jest kampiranje, a u mjestu Lübbenau pronaći ćete šatore za kampiranje po cijeni od oko 5 eura po noći. Za one koji žele veći komfor, tu su brojne tradicionalne kuće s apartmanima za odmor.

Ovdje su i naše gore listovi…

Naši ljudi uvijek su imali afinitet prema Njemačkoj i oko za dobru parcelu, pa su tako prvi stanovnici regije Spreewald bili Slaveni koji su došli u 6. stoljeću.

Danas su poznati kao Lužički Srbi, a premda su se kroz povijest izmiješali s Nijemcima, sačuvali su brojne elemente slavenske kulture i običaja – među njima je i jezik kojim govore.

Na kraju krajeva, ova cijela regija nekad se u povijesnim knjigama naziva Germania Slavica, a jedno od objašnjenja za naziv grada Berlina ima svoje korijene baš u slavenskoj riječi za močvaru.

Stoga se nemojte iznenaditi kada tijekom vožnje čamcem ugledate mali muzej na otvorenom kraj obale, a u njemu nošnju, ukrase, glazbala i druge prizore koji djeluju poznato...

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju