U trendu Limun kocke s grčkim jogurtom Jednostavno Lagane, osvježavajuće i silno ukusne: Recept za limun kocke s grčkim jogurtom Slani kolač s tikvicama i parmezanom Brzo i prefino Bolji od kruha: Recept za slani kolač s tikvicama i parmezanom Osijek Slavonski izlet Prije sam obišao Andaluziju, Maroko, Siciliju... Dojmovi mog prvog posjeta Osijeku, koji mi se praktični nalazi "na pragu"

Područje uz rijeku Dravu, koje se proteže od Varaždina do Osijeka, ili lijepa naša Podravina nudi pregršt mjesta za uživanje u prirodi, povijesnim znamenitostima, kao i hrani i piću zbog čega se često nađe na karti izletnika. Jedno od mjesta koje vrijedi posjetiti je Đurđevac, ili Jurjev grad.

Taj se podravski gradić smjestio između Drave i Bilogore, a njegov se dan slavi 23. travnja na Đurđevo. Dok smo se još mirne duše okupljali, upravo je taj datum bio idealan za upoznavanje s tradicijom kraja kroz razna događanja. Đurđevac je Ime dobio po crkvi svetog Jurja oko koje se razvilo naselje, a ta je starica sagrađena na temeljima još starijih crkava. Od stare crkve još se može vidjeti barokni zvonik koji je sačuvan.

Stari grad u Đurđevcu svakako vrijedi posjetiti. Srednjovjekovni velikaški dvorac-utvrda niknuo je na savršenom obrambenom položaju. Smjestio se na uzvišenju, a opkop ga je dijelio od okolnog močvarnog područja. U vrijeme turskih napada velikaški je dvorac postao vojna utvrda koja se uspješno obranila od napada. Turci je nikada nisu uspjeli osvojiti. Močvara je u međuvremenu presušila, a umjesto mosta koji je nekoć povezivao utvrdu s naseljem nastao je put.

Naselje je raslo, ali utvrda je još uvijek izvan grada, okružena zelenilom. Umjesto vojske i plemstva posjećuju je ljubitelji povijesti i umjetnosti. U njoj se nalazi i bogata zbirka slika koju je gradu darovao slikar Ivan Lacković Croata. Do 30. lipnja ove godine razgledati možete i izložbu Leonarda da Vincija „Čudesne naprave“. Modeli predstavljeni na izložbi napravljeni su na temelju Leonardovih skica, studija i crteža o tehničkim, letećim i ratnim strojevima, mostovima, kao i vozilima.

Zanimanje budi i prezentacija o legendanim picokima. Kad su Turci opustošili cijeli taj kraj jedino je đurđevačka utvrda ostala slobodna. Turci su je danima opsjedali čekajući da ljudi ostanu bez hrane i predaju se – no nakon što su vidjeli kako je narod iz topa ispalio pjetlića (picoka) spremili su se i otišli, misleći kako imaju hrane na bacanje. Nisu znali da je požrtvovni pjetlić bio posljednje što je ostalo za jesti gladnim ljudima. U spomen na taj događaj održava trodnevno slavlje Picokijada. Središnji događaj je predstava na otvorenome nazvana Legenda o Picokima, a zbog pjetlića stanovnike Đurđevca (a nerijetko i Podravce) naziva se Picokima.

Uz utvrdu se već tradicionalno zadnju subotu u lipnju priča o opsadi turske vojske i dovitljivosti Đurđevčana koji ispaljuju posljednjeg pjetlića na neprijatelje. Odlučite li posjetiti utvrdu i muzej, prethodno provjerite radno vrijeme na stranicama Muzeja grada Đurđevca.

U prizemlju utvrde nalazi se Pivnica i restoran Stari grad s terasom. Svakodnevno nude gablece, a na jelovniku su i specijaliteti poput belih žganaca, podravskih sireva, čvaraka, domaće kokošje juhe, ili turskog lonca. Dođete li u jutarnjim satima možete isprobati podravski doručak, a ovisno o danu i uhvatiti popuste na pizze.

Krenete li iz Đurđevca prema Kalinovcu, s desne strane ceste uočit ćete prolaz i ugaženu stazu kroz travu i drveće. Skrenite s ceste i prolaz će vas dovesti do parkinga na čijem se tlu već naziru šljunak i pijesak nagovještavajući početak pustinje. Upravo ste došli u geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci ili, kako ih Podravci zovu – Đurđevečki peski, a o njima više pročitajte ovdje.

Kraj je to u kojemu još postoje tragovi nekadašnje pješčane pustinje s mnogobrojnim dinama. Taj je pijesak nekoć itekako otežavao život stanovništvu. Nošen vjetrom, uništavao bi vrtove, i zameo kuće, dvorišta i putove. Prije stotinjak godina pristupilo se pošumljavanju pa se vremenom pijesak ukrotio, ali zbog toga je obrisano jedinstveno biljno i životinjsko stanište. Rezervat bi trebao pomoći da se spasi ovo malo što je preostalo od hrvatske Sahare.