Debele zidine i kule srednjovjekovnog belgijskog dvorca Gravensteen u gradu Gent stare su gotovo tisuću godina. Izgrađen je krajem 12. stoljeća, a služio je kao rezidencija, sud i zatvor. Preživio je dva svjetska rata i planove o njegovom rušenju, no sve to nije toliko zanimljivo i impresivno kao činjenica da su ga na kraju uspjeli okupirati – studenti.
Naime, u studenom 1949. godine oko 140 studenata Sveučilišta Gent „preuzelo“ je dvorac u velikim demonstracijama zbog podizanja cijene piva. Okupirali su dvorac i s njegovih zidina počeli bacati voće na policiju i vatrogasce koji su ih polijevali šmrkovima. Sa zidina dvorca visjeli su transparenti koji su pozivali na stare, razumne cijene piva od tri franka – umjesto sadašnjih četiri.
Osim što su bili ljuti zbog novog poreza na pivo, studente je mučila i nova odredba po kojoj policajci više neće nositi bijele kacige na glavi, već plave koje su bile manje upadljive. To bi značilo da će ih biti i teže opaziti u pripitom stanju.
Okupacija dvorca trajala je svega nekoliko sati: studenti su se borili kratko, ali srčano protiv nadmoćnog neprijatelja oboružanog profesionalnom opremom. Kada su vatrogasci provalili u dvorac, studenti su ispraćeni van i cijela kriza riješena je mirno i civilizirano. Javnost je ispratila studente velikim pljeskom, jasno pokazavši na čijoj je strani.
Danas se ova buna obilježava svake godine uz pjesmu, ples i mnogo piva na zidinama dvorca. Pobuna je ostala zabilježena u povijesti kao najveća studentska nepodopština i zezancija. No, mnogi će reći „Nije dovoljno bezobrazno što su podigli cijene piva, a sad još ovu herojsku pobunu zovu zezancijom!“ ili „Pivo nije šala i oni su dobro znali za što se bore.“ Okej, okej… :D
Grad pobunjenika i nosača omči
Gent nije mjesto na kojem ćete se šaliti s narodnim ustancima. Njegovi stanovnici nose nadimak „nosači omči“, a sam grad poznat je kao „grad buntovnika“.
Sve je počelo u 16. stoljeću kada je život u Gentu postao neizdrživo težak. Grad više nije bio ekonomski jak kao nekad, industrija tekstila je zamrla, a car se sjetio uvesti još jedan porez kako bi financirao svoja ratovanja. Na to su stanovnici udarili šakom o stol i podvukli crtu. Nakon mjeseci natezanja s vlastima, krenuli su u oružani ustanak.
Tadašnji kralj Karlo V odlučio je riješiti problem osobno. Baš 14. veljače 1540. godine ušao je u grad s tisućama svojih vojnika i optužio Gent za nelojalnost, neposluh, kršenje ugovora, poticanje pobune… Gent je izgubio sve privilegije koje je uživao kao slobodan grad, a stanovnike je dočekala ponižavajuća kazna.
Odabrani građani morali su javno prošetati gradom odjeveni u bijele halje, s omčama oko vrata. Bio je to simbol da su zaslužili vješanje. Srećom, nisu bili obješeni, ali su morali kleknuti i preklinjati za milost iz sveg glasa (za mnoge je ovo bila još gora opcija). Od tada su stanovnici Genta ostali upamćeni pod nadimkom „nosači omča“.
Mislite da ih je zbog toga sram? Naravno da ne, i to su okrenuli u povod za slavlje uz hektolitre piva. Već pola stoljeća svake godine održavaju se festival i parada tijekom koje ponavljaju ovaj scenarij s omčama – ponosni na svoju ulogu u povijesti.
