Odlučite li se na put u Beč, sigurno neće biti lako odabrati što sve posjetiti. Cijeli grad odiše elegancijom i profinjenošću, svaka galerija i zgrada mami na ulazak. Ali koliko god bilo teško, pokušajte u svoj raspored ubaciti i posjet slavnom muzeju i palači Belvedere. Kombinacija versajskog vrta i bečke umjetnosti ostavit će vas bez daha.
Palača Belvedere zapravo je naziv za dvije barokne zgrade – gornji i donji Belvedere. Izgrađene su u 18. stoljeću kao ljetnikovac austrijskog princa Eugena Savojskog. U to doba ovo područje nije bilo baš najuglednije i malo tko je mogao pomisliti da će Landstrasse postati žila kucavica grada.
Kada je princ Eugene umro, carica Marija Terezija preuzela je kompleks i preuredila ga u prostor za izložbu, otvorivši time jedan od prvih javnih muzeja u svijetu. Belvedere se, između ostalog, koristio i kao carska rezidencija, a posljednji koji je Belvedere koristio kao rezidenciju bio je nadvojvoda Franjo Ferdinand.
Kilometarska šetnja vrtom
Gornji Belvedere već na prvu odaje dojam koliko je carstvo bilo bogato i moćno. Mramorni hodnik i ulaz koji "pridržavaju" kipovi Atlasa te dvorana s trodimenzionalnim freskama na zidovima samo su uvod u raskoš koju ćete doživjeti.
Između dvaju zgrada pruža se predivan francuski vrt, prepun urednih šetnica, skulptura, fontana i cvijeća koje je brižno i pažljivo posađeno kako bi tvorilo savršene i simetrične oblike. Zbog toga se park često opisuje kao jedan od najljepših baroknih ansambala svijeta. Ako vas na nešto podsjeća, možda je to zbog činjenice da je za park zaslužan francuski pejsažni arhitekt Dominique Girard, koji je svoj zanat izučavao u Versaillesu.
A ono što bi vam lako moglo promaknuti, premda bi bila šteta, jest Alpski vrt. Riječ je o najstarijem alpskom vrtu Europe, koji otvara vrata posjetiteljima svake godine kada procvjeta – od proljeća do kasnog ljeta. Ovdje ćete zateći više od 4000 vrsta alpskih biljaka iz cijelog svijeta, uključujući i 100 japanskih bonsaija.
Kao što je spomenuto, od samih početaka (donji) Belvedere je služio kao kuća umjetnosti. Isprva su se u njemu nalazile kolekcije princa Eugena, a krajem 18. stoljeća njegova bogata zbirka postaje otvorena javnosti. Danas čuva pravo bogatstvo: zbirku od čak 18.600 umjetničkih djela iz perioda dugog 900 godina. Među tim djelima prepoznat ćete i neka koja su stvorili Claude Monet i Vincent van Gogh, a svakako je najveća zbirka ona austrijske ikone Gustava Klimta.
Iako je u Drugom svjetskom ratu kompleks teško stradao, danas je restauriran te je ponovo zasjao u punom sjaju.
