Nedaleko od Sicilije, ali i Afrike nalazi se jedna je od najmanjih, ali i najgušće naseljenih zemalja svijeta. Idealne klime u svako doba godine, Maltu se često naziva otokom vječnog proljeća. Osim predivne arhitekture i prirode, na Malti se isplati izdvojiti nešto vremena za istraživanje tanjura i čaša.
Nije tajna da se na mjestima gdje se stoljećima miješaju utjecaji raznih kultura odlično jede, a upravo je spoj mediteranske i bliskoistočne kuhinje zaslužan za raznoliku maltešku gastronomiju. Osim tradicionalnih zalogaja na Malti ćete pronaći i moderne restorane i barove koji nude najrazličitije specijalitete raznih kuhinja.
U svakom slučaju, nemojte se vratiti s Malte da ne kušate neke od najpopularnijih jela. Ako volite kruh, sendviče i peciva, malteška hrana bi vam se mogla osobito svidjeti. Na Malti je tradicija pečenja kruha tako važna da su Maltežani pokrenuli peticiju za upisivanje njihovog kruha na popis nematerijalne kulturne baštine.
Ftira
Malteški kruh u obliku lepinje se najčešće koristi za sendviče, i to često u kombinaciji s namirnicama poput tune, luka, kapara, maslina i pikantnih sireva – zapravo sa svime što možete poželjeti u sendviču. I Gozo ima svoju varijaciju ftire koja je sličnija pizzi nego sendviču, često s krumpirom, inćunima, kaparima, rajčicama i sirom.
Pastizzi
Najpopularnija ulična hrana na Malti je punjeno prhko pecivo u obliku školjke – ili neki će reći, dijamanta. Pastizzi čine idealan spoj talijanskih nadjeva i arapski način pripreme tijesta. Ugledate li natpis pastizzeria znat ćete da ste na pravom mjestu za kušanje pastizzija, ali ih također možete pronaći u barovima i kafićima. Ti hrskavi zalogaji se jedu u bilo koje doba dana, od doručka do zalogaja uz pivo. Pastizzi se najčešće pune pireom od graška ili ricottom, ali razni nadjevi uključuju i jabuku, inćune, špinat, usoljenu govedinu i mnoge druge. Zasitni su i nisu skupi pa čine savršen međuobrok u pauzi od razgledavanja ili kupanja.
Lampuki
Malteška kuhinja bi se mogla opisati kao mediteranska, a riba je nezaobilazna na tanjurima. Lampuga ili kako je Maltežani nazivaju lampuki, jedna je od najpopularnija riba na otočju, a sezona joj traje od kolovoza do prosinca, kada je možete kušati pripremljenu na razne načine u ribarskom selu Marsaxlokk, ili gdje vas put odvede. Riba se najčešće prži, ali i poslužuj u gustom umaku od rajčice ili piti s maslinama i povrćem (torta tal-lampuki).
Aljotta
Izdašna malteška riblja juha najpopularnija je tijekom korizme, ali jede se tijekom cijele godine. Slast joj daju svježa riba, rajčice, mješavina začinskog bilja, češnjaka i citrusa, kao i ribljih kostiju koje se dodaju kako bi bila gusta i puna okusa.
Soppa tal-Armla
U gustoj i mirisnoj juhi od povrća Maltežani guštaju najčešće zimi, a obzirom na sastojke koji se koriste, služi i kao glavno jelo. Naziv juhe u prijevodu znači "udovičina juha", a koliko je kuhara – toliko je i recepata jer se koristi najrazličitije povrće, a uobičajeno se poslužuje s jajima i malteškim sirom (ġbejna). Na popisu sastojaka za tu mirisnu juhu često ćete naći mrkvu, krumpir, korabicu, bob, celer, grah, grašak ili kupus.
Imqaret
Desert koji se sastoji od prženog tankog slatkog tijesta punjenog aromatičnim začinjenim datuljama i citrusnom pastom omiljen je na Malti, a recept su davnih dana donijeli Arapi. Sličan desert postoji u kuhinji Magreba pod nazivom maqrout, koji se odnosi na karakterističan oblik dijamanta. Na Malti ih obično zovu u množini imqaret, vjerojatno zato što se teško zaustaviti na samo jednom.
Stuffat tal-fenek
Gulaš od zeca je bez sumnje jedno od nezaobilaznih malteških jela koje pruža i poneki uvid u zanimljivu prošlost. Divlji zečevi nisu bili autohtoni na malteškim otocima. Donijeli su ih Feničani kako bi osigurali opskrbu svježim mesom. Nije dugo trebalo da se zečevi razmnože i postanu popularni sastojak raznih jela jer je meso bilo jeftino i dostupno.
Redovnici reda svetog Ivana Jeruzalemskog (Malteški red) koji su jedno vrijeme vladali Maltom, zbog popularnosti zečeva i u strahu od njihovog izumiranja, izdali su nekoliko edikata kojima su ograničili ili zabranili lov. Zabrane su pogoršale tinjajuću napetost između vitezova i malteškog svećenstva, što je rezultiralo i pobunom. Lov na zečeve postalo je simboličan otpor, učvrstivši jelo kao izraz malteškog identiteta.
Neobičan otok: Znate li zašto Maltežani ne metu kuću nakon što padne mrak?
