Galerija
Badem potječe sa Srednjeg Istoka i iz južne Azije, a kultiviran je još u 10. stoljeću prije naše ere. Na Mediteran je došao preko Bliskog Istoka, a i naši nazivi badem, bajam ili mendula otkrivaju dio njegova puta. Badem je turcizam koji vuče podrijetlo iz sanskrta (badama), dok mendula (kao i almond ili Mandel) dolazi od latinske riječi amandula, a ona pak od starogrčkog amygdala.
Obožavan i korišten u široke svrhe gdje god ga je bilo, badem ima važnu ulogu u mitologiji i medicini, pučkim vjerovanjima, ali i umjetnosti te, naravno, u kuhinji brojnih kultura. Kruh s bademima služio se egipatskim faraonima, u Bibliji se naziva "drvo života", u starom Rimu bio je simbol plodnosti, a u renesansi – čistog luksuza.
Medicina iz kuhinje
Bademi su se koristili i u slanim jelima i desertima. Marcipan, ušećereni bademi i bademi u čokoladi, biskviti s bademovim brašnom samo su početak beskonačnog popisa poslastica s bademom u glavnoj ulozi… (Ne zaboravimo ni našu rapsku tortu.)
Bademovo mlijeko često se koristi za pripremu juha, ali i za oporavak, a bademovo ulje koristi se i u kuhinji, ali i u kozmetici i aromaterapiji. Svestranost te sjemenke kojoj je najbliži rod – breskva, ali i ljepota njezinih procvjetalih stabala koja ožive krajolik već u siječnju ili veljači nadahnjivala je ljude stoljećima. Od sevdaha do Vincenta van Gogha.
Plod badema je sivozelena dlakava koštunica (breskva, sjećate se) čije se meso ujesen otvori i otkrije glatku rupičastu ljusku koju svi poznajemo. Mekani dio koji ona skriva i koji jedemo zapravo je – sjemenka.
Postoje dvije vrste badema. Gorki badem (Amygdalus communis var. amara) je nejestiv i, dapače, vrlo otrovan jer sadrži amigdalin, kemijski spoj koji otpušta cijanidne ione ili cijanovodičnu kiselinu. Smrtonosna doza za dijete je deset sjemenki, za odraslu osobu 50 do 60 sjemenki.
Slatki badem (Amygdalus comunis var. dulcis) smatra se superhranom jer ima fantastična nutritivna svojstva, a bogat je antioksidansima, vitaminima i mineralima. Bademi imaju visok udio vitamina E i B2, bogati su proteinima, manganom, cinkom, fosforom, kalcijem i magnezijem, sadrže visoku količinu oleinske kiseline i barem 20 flavonoida s antioksidativnim djelovanjem.
Brojna istraživanja pokazala su da bademi pomažu kod snižavanja razine kolesterola i šećera u krvi, regulacije tjelesne težine, poboljšanja izgleda kože i kose, postizanja bolje koncentracije, a zbog vitamina E odlični su i za zdravlje mozga. Zato uvrstite bademe u dnevni jelovnik – na dan možete pojesti šaku badema. Nemojte ih guliti jer se u kori nalazi većina flavonoida.
