Na današnji je dan 1792. godine američki dolar postao službena valuta SAD-a nakon što je Kongres donio Zakon o kovanju novca (Coinage Act) – naime, prvi su dolari bili kovanice od srebra i zlata.
Dolar je danas najčešće korištena valuta na svijetu i globalna je rezervna valuta. Najčešće je korištena valuta u međunarodnoj trgovini, a službena je valuta i u nekoliko zemalja izvan SAD-a, npr. u Ekvadoru, Salvadoru, Panami i Zimbabveu. Dolar je nekada bio vezan za zlato, ali Nixon je 1971. ukinuo taj "zlatni standard" pa je od onda, kao i većina današnjeg novca – fiat valuta.
Dolar je svojevrsna ikona koja budi zanimanje najrazličitijih područja, od mistike do pop-kulture, a mi smo pronašli neke baš zanimljive činjenice o njemu.
1. Nazvan je po češkom tolaru
Riječ dolar nastala je od imena češkog novca – srebrnjaka tolara, koji se koristio u 16. stoljeću u Svetom Rimskom Carstvu. Od Čeha su riječ uzeli i prekrojili Englezi, a s njima je i preplivala ocean.
2. Izgled novčanica nije se mijenjao od 1929. godine
Tada su uvedene standardne dimenzije i formati. Trebate li nešto na brzinu izvagati, možda će vam dobro doći podatak da svaka novčanica dolara teži jedan gram. Dolari su svoju prepoznatljivu zelenu pozadinu, zbog koje su dobili nadimak "greenbacks" dobili ranije za Američkog građanskog rata.
3. Dolari nisu od papira
Papirnati novac zapravo nije napravljen od papira. Da, dolari se tiskaju na materijalu koji čini 25 posto lana i 75 posto pamuka. To je nezgodno želite li ih krivotvoriti, ali može biti prilično zgodno ako zaboravite isprazniti džepove prije nego strpate hlače u perilicu.
4. Tajna služba nastala je zbog dolara
U doba Američkog građanskog rata velik je problem predstavljalo krivotvorenje dolara, toliki da je 1865. godine osnovana američka Tajna služba, čiji je zadatak izvorno bila borba protiv falsifikatora.
5. U Boga vjerujemo od 1957. godine
Napis "In God we trust" odnosno "U Boga vjerujemo"krasi sve dolarske novčanice od 1957. godine, zbog dvije godine ranije donesenog zakona.
6. Predsjednici nisu tu oduvijek
Prvi američki predsjednik koji se pojavio na novčanici bio je (prvi američki predsjednik) George Washington - na novčanici od jednog dolara. Prije predsjednika dolare su krasili razni simboli i slike.
7. Ženama nije mjesto na dolarima
U povijesti je jedini lik žene prikazan na američkom novcu bila gospođa Washington, koja je, naravno uz supruga, 1886. gledala s aversa srebrnih certifikata za jedan dolar. Nakon nje niti jedna nije dobila tu čast.
8. Novčanica od sto tisuća dolara
Najveća dolarska novčanica ikada otisnuta bila je novčanica od sto tisuća dolara. Krasio ju je lik 28. predsjednika SAD-a Thomasa Woodrowa Wilsona i koristila se samo za međubankovne transakcije.
9. Simboli i simbolika dolara
Od oka koje sve vidi do piramide, masonskih simbola, poruka o ratu i miru, sveprisutnog broja 13, na dolarima ima svega. No jeste li znali da je na poleđini svake novčanice, ispod piramide otisnuta otisnuta rimskim brojevima godina potpisivanja Deklaracije nezavisnosti - 1776.
10. Kad se dolar potroši
Iako zbog svog "platnenog" sastava dolari djeluju moćnije od papirnatih novčanica – i oni se (is)troše. Jedna se novčanica može presaviti četiri tisuće puta prije nego li se pocijepa. To i nije baš puno ako znamo da se novčanica od 100 dolara "drži" u opticaju petnaestak godina, od dolara nešto manje od šest, a rekorderka u ovoj kategoriji, novčanica od 10 dolara - tek četiri i pol godine.
Planinarska staza koja u proljeće oživi: Nezaboravan izlet u neku drugačiju Istru
+0
