Galerija
Volite li, s vremena na vrijeme, popiti koju? Moguće da je odgovor da, no povezanost čovjeka i pića seže u priličnu duboku povijest. Ovaj put vodimo vas u u doba Starog Rima, točnije u njihove navike vezane za uživanje u alkoholu!
Mnoge navike uzete su od Grka
Fenička i grčka kultura snažno su utjecale na rimsku, pa samim time i na navike koje se tiču konzumiranja alkohola. Baš kao i Grci, i bogati Rimljani su za pijanke birali domove gdje su se mogli ispružiti na krevetima i u miru piti. Glavno piće bilo je svakako vino, a iako su se poznavala i druga pića, poput piva, ona su često povezivana s barbarima, tako da je vino bilo izbor broj jedan.
Način uživanja bogatih
Vremenom, rimski banketi i zabave postale su važan dio svakodnevice. A kad pripadaš eliti, jasno je da zabave uključuju kvalitetnu hranu i pića, pa su se moć i bogatstvo pokazivale kroz njih. I da, čini se da istoj zabavi nisu svi isto pili, već se kvaliteta vina razlikovala od posjetitelja do posjetitelja. Dakle, kako bilježi rimski pjesnik Marcijal, oni koji su na društvenoj ljestvici zauzimali viša mjesta pili su bolja vina od ostalih. Vino je obično bilo servirano u ogromnim zdjelama i kupovima, pa je primjerice i sam Marko Antonije imao posebne zlatne kupove koje je nosio sa sobom. Vino se miješalo s vodom, a piti čisto vino – smatralo se barbarskim.
Vremenom se razvila kultura pijenja među svim stanovnicima
Iako je u početku uživanje u alkoholu bilo rezervirano samo za bogate, situacija se vremenom promijenila. Carstvo je postajalo sve bogatije, pa su u pićima jednako uživali i vojnici, seljaci, pa čak ponekad i robovi. Vino je postalo dostupno svima, ali jasno, izuzetno se razlikovala njegova kvaliteta među raznim klasama. Vremenom je piće postajalo i problem, posebno među vojskom, te se i sam filozof Seneka pitao koliko su vojnici uopće trijezni prilikom raznih pohoda.
Slavni Rimljani i alkohol
Od samog početka pijenja, postavljalo se pitanje koliko je ono moralno opravdano. Neki Rimljani smatrali su kako piće uništava, no povijesni zapisi pokazuju kako ni mnogi slavni nisu ostali imuni. Tako recimo zapisi govore kako se poznati rimski političar i urotnik Katilina nije baš trijeznio, a i već spomenuti Marko Antonije, prema riječima Cicerona, nije baš znao kad treba stati s pićem. Od careva se kaže da je jedino Cezar trijezan preuzeo vlast, August je pio umjereno, a Klaudije i Neron uživali su do krajnjih granica.
Važan dio medicine i religijskih svečanosti
Alkohol je bio važan dio raznih religijskih svečanosti, o čemu uostalom dovoljno govori i činjenica kako su Rimljani slavili boga vina – Bakha. Rijetko tko nije čuo za bakanalije, svečanosti koje su se održavale u njegovo ime. Bilo je tu još i drugih raznih manifestacija, gdje su se točili hektolitri alkohola. Ipak, alkohol je primjenu našao u medicini. Slavni rimski liječnik Galen vinom je čistio rane gladijatorima, a preporučivao ga je i kao sredstvo protiv bolova.
