Dok u mnogim dijelovima svijeta groblja izazivaju tugu, nelagodu i tišinu, u Gruziji se za Uskrs pretvaraju u mjesta susreta, sjećanja na pokojnike i druženja uz hranu i piće. Svake godine, u vrijeme pravoslavnog Uskrsa, groblja diljem Gruzije ispune se obiteljima koje dolaze posjetiti svoje najmilije koji više nisu među živima i ondje ostaju satima. Donosi se hrana, toči i prolijeva vino, nazdravlja se, smije, druži i slavi život.
Na grobovima se mogu vidjeti stolovi puni tradicionalnih jela: slatki uskrsni kruh paska (radi se s jajima, mlijekom, grožđicama i često se ukrašava šećernom glazurom), kuhana jaja obojena u crvenu boju, koja simbolizira Kristovu žrtvu i uskrsnuće, ali i čaše vina koje se podižu u čast onih kojih više nema. Donosi se i khachapuri, mirisni kruh punjen sirom u raznim varijantama, zatim mtsvadi, sočni ražnjići od mesa pečeni na otvorenoj vatri, koji su gotovo neizostavni na ovakvim okupljanjima.
Ako trebate inspiraciju za uskrsni stol pogledajte naš specijal za savršeni blagdanski stol.
Poslužuje se i lobio, aromatično jelo od graha s biljem i začinima, često uz kukuruzni kruh, kao i khinkali, velike punjene okruglice koje su simbol gruzijske gastronomije. Blagdanski stol upotpunjuju i pkhali, šareni namazi od povrća i oraha, dok cijelu atmosferu zaokružuje čaša tradicionalnog gruzijskog vina, koje ima posebno mjesto u svakom slavlju, a tijekom Uskrsa se i prolijeva po grobovima. U Gruziji prolijevanje vina ima snažno simbolično značenje. Dio vina se namjerno izlije na grob ili na zemlju kao posveta preminulima jer se vjeruje se da tako i oni sudjeluju u zajedničkom obroku i slavlju. U mnogim zapadnim kulturama ovakav prizor bio bi nezamisliv, no u Gruziji je to dio duboko ukorijenjene tradicije.
Iako pravoslavna crkva službeno određuje dan za obilazak grobova nekoliko dana nakon Uskrsa, većina obitelji dolazi upravo na sam blagdan ili dan poslije. Tada groblja postaju jedno od najživljih mjesta u zemlji.
Točno podrijetlo ove neobične uskrsne tradicije nije potpuno jasno, no mnogi vjeruju da je dodatno ojačala tijekom sovjetskog razdoblja, kada je javno prakticiranje religije bilo ograničeno. Kako su se crkve zatvarale, ljudi su pronašli druga mjesta za očuvanje vjere i običaja. Groblja su postala prostor gdje su mogli biti bliže Bogu – i svojim precima.
Europski otoci u proljeće: Kamo putovati iz Hrvatske za manje od 100 eura?
