Galerija
Iako će kasnije u 3. stoljeću vojska redovito birati careve, Sever je bio pionir tog modela. Oslanjao se na vojsku i bogato je nagrađivao: povećao je plaće vojnicima, dopustio im da se žene (što prije nije bilo uobičajeno) te gradio naselja za njihove obitelji. Time je učvrstio vlast, ali i postavio presedan koji će kasnije promijeniti lice Rimskog Carstva.
Sever je osnovao Seversku dinastiju koja je vladala od 193. do 235. godine. Godine 187. oženio se Juliom Domnom, a imali su dva sina, Publia Septimija Geta i Luciusa Septimija Basiana – koji će i sam postati car, poznatiji pod imenom - Karakala.
Prvi rimski car rođen u Africi
Sever nije bio samo vojnik – bio je i reformator. Uveo je niz poreza i ukinuo privilegije rimskim građanima, pa su i oni morali plaćati namete poput poreza na imovinu, poreza na promet i carina. Drugim riječima, proširio je poreznu bazu kako bi financirao vojsku i stabilnost Carstva.
Septimije Sever bio je prvi rimski car rođen u Africi i cijelu je karijeru gradio na ideji da su provincije jednako važne kao i sam Rim. U njegovo vrijeme Carstvo se protezalo od današnje Škotske do Mezopotamije, a osobno je vodio vojne pohode protiv Parta i u Britaniji, gdje je dodatno utvrdio Hadrijanov zid.
Tragovi u Sisku
Vladavina Septimija Severa ostavila je trag i na prostoru današnje Hrvatske. Grad Sisak (antička Siscia) bio je važna vojna i trgovačka točka u Panoniji, a u njegovo je vrijeme doživjela snažan razvoj i preobrazbu u važan vojni i gospodarski centar.
Siscia je tada dodatno uređena prema rimskim urbanističkim pravilima: proširene su i uređene ulice, javni prostori i trgovi, a bogatiji slojevi gradili su reprezentativne kuće. Istodobno se jača vojna infrastruktura, jer je Panonija bila ključna regija za kontrolu granica Carstva.
Posebno važnu ulogu imala je kovnica novca koja je u to vrijeme djelovala u Sisciji i nije bila samo simbol prestiža, nego i znak da grad ima važnu ulogu u opskrbi vojske i funkcioniranju ekonomije Carstva.
Kipovi koji (ne) pjevaju
Jedna od najzanimljivijih priča iz njegove vladavine vodi nas u Egipat, do Memnonovih kolosa – golemih kamenih kipova koji su (nakon velikog potresa) u zoru proizvodili misteriozan zvuk, poput “pjevanja”.
Antički putnici smatrali su to čudom i znakom božanske prisutnosti. No kad je Sever 199. godine posjetio kipove, nije čuo ništa. Naredio je obnovu oštećenih kipova – i time nenamjerno riješio misterij. Pukotine u kamenu bile su zatvorene, a kao rezultat - Memnonovi su kolosi – zauvijek ušutjeli.
Priznajte, za barem tri vjerojatno nikad niste čuli: 10 najvećih otoka na svijetu
