Galerija
Nekad je laguna bila stanište brojnih vrsta riba i ptica, a danas joj je zbog ljudskog upletanja znatno porasla slanost vode. Zato se projektom zaštite okoliša želi obnoviti njezina stara slava uvođenjem više slatkovodne vode.
"Ideja je stvoriti okoliš koji je vremenom izgubljen zbog toga što su rijeke skrenute od lagune", kaže voditeljica projekta Rossella Boscolo Brusa za AFP.
Riječni tokovi skrenuti su kako bi se isušile močvare i borilo protiv malarije, kaže Brusa, znanstvenica s Visokog instituta za zaštitu okoliša i istraživanja (Ispra). No taj je potez imao nepredvidljivu posljedicu.
"To je dovelo do porasta slanih voda i pada broja močvarnih livada, dragocjenih staništa za zaštićene vrste ili vrste koje se komercijalno eksploatira", kaže ona.
U laguni je vrlo tiho i jedini zvuk je od ponekog turističkog broda ili zova ptica močvarica poput vivaka, šljuka ili čaplji.
Stručnjak Adriano Sfriso sa Sveučilišta Ca Foscari u Veneciji kaže da su više od pola lagune bile livade riječnih trski i slane močvare, na površini od oko 17.000 hektara. Gradska četvrt Cannaregio čak je i dobila ime po talijanskom nazivu za trsku.
Danas s preostala samo 34 hektara takvih staništa, dodaje on. Trstike toleriraju ograničenu slanost voda. No u unutarnjim dijelovima lagune, gdje bi salinitet prema skali trebao biti između 0 i 15, on je 30, što nije daleko od morske vode.
Nazvan "Oživljavanje lagune", projekt je pokrenut 2017. i dovodi riječnu vodu iz rijeke Sile u lagunu.
Iskopanim kanalom, koji je u funkciji od svibnja, regulira se dotok slatkovodnog izvora vode ovisno o potrebama projekta i plimnim valovima. Barijere su napravljene od biorazgradivih vlakana kokosa i omogućavaju zadržavanje slatke vode u ciljanim područjima gdje se trska treba razmnožiti.
Projektom se želi obnoviti ukupno 20 hektara staništa trski, kaže Sfriso. Carlo Marchesi i Adriano Croitoru pomno vade trsku pazeći da pritom ne ometaju ptice i potom ih sele nekoliko kilometara dalje kako bi se počela stvarati nova staništa trski.
"Obnovit ćemo lagunu da bude onakva kakvu su naši djedovi znali, mnogo bogatija ribom i pticama", kaže Marchesi.
Lokalni ribari i lovci također su uključeni u napore da se transplantiraju morske trave, što će ubrzati povratak drugih vodenih biljaka. "Laguna je naš život i naš svijet", kaže Massimo Parravicini, voditelj amaterskog udruženja ribara i lovaca.
"Ako je sačuvamo, moći ćemo uživati u njoj koliko god možemo i potom je prepustiti našim sinovima", kaže 58-godišnjak koji redovito volontira u tom projektu koji opisuje kao presudan za ekosustav.
Salinitet lagune redovito se prati, kao i kvaliteta vode, vegetacija i životinjski svijet. Mrežama se love vrste kako bi se prebrojile. Neke su poput glavoča travaša zaštićene, dok su druge poput deverike, lista, cipla ili brancina važne za izlov u ograničenim količinama, kaže Luca Scapin, znanstvenik sa Sveučilišta Ca Foscari.
Projektom koji se odvija uz potporu Europske komisije također se žele privući ptice poput crvene čaplje.
