Galerija
Središte tog moćnog kraljevstva bio je grad Aksum, smješten na strateškom položaju između Afrike, Bliskog istoka i Indijskog oceana. Upravo je taj položaj odredio sudbinu carstva. Aksum je bio važna karika na velikim trgovačkim rutama koje su povezivale Rim i Indiju. Kroz njegove luke na Crvenom moru prolazile su dragocjene robe poput bjelokosti, zlata, tamjana, svile i začina, a luka Adulis bila je jedno od najvažnijih trgovačkih središta tog vremena. Zahvaljujući trgovini Aksum je postao gospodarski izuzetno snažan, a njegovi su vladari širili utjecaj duboko u unutrašnjost Afrike i prema južnoj Arabiji.
Dom kraljice od Sabe?
Aksum je bio prva afrička država izvan Egipta koja je kovala vlastiti novac. Zlatnici, srebrnjaci i brončani novčići nosili su natpise na grčkom ili staroetiopskom jeziku i svjedočili o razvijenoj trgovini i međunarodnim vezama. Još jedna zanimljivost Aksuma jest njegova rana povezanost s kršćanstvom. U četvrtom stoljeću kralj Ezana prihvatio je kršćanstvo, čime je Aksum postao jedno od prvih kršćanskih carstava na svijetu. Njegova se država tada politički i religijski povezala s Bizantom i kršćanskim Egiptom, a križ se počeo pojavljivati čak i na kovanicama.
Grad pamti i brojne legende. Prema etiopskoj tradiciji, upravo je ovdje živjela slavna kraljica od Sabe, koja je prema biblijskoj priči posjetila kralja Salomona u Jeruzalemu. Lokalna predaja tvrdi da se njezina palača nalazila na zapadnom rubu grada, iako arheolozi još uvijek raspravljaju o stvarnoj povijesnoj podlozi te priče. Još je tajanstvenija legenda prema kojoj se u Aksumu čuva Kovčeg saveza – sveti relikvij iz Starog zavjeta s Mojsijevim pločama Deset zapovijedi. Prema vjerovanju, čuvaju ga redovnici u jednoj kapeli, ali ga nitko izvan njih nikada nije vidio.
Divovski obelisci
Najprepoznatljiviji simbol aksumske civilizacije ipak su goleme kamene stele i obelisci viši od trideset metara koji i danas stoje uz ruševine grada. Te monumentalne kamene strukture podizane su kao oznake nadzemnih ulaza u podzemne grobnice. Najpoznatiji među njima, Obelisk iz Aksuma star oko 1700 godina i težak oko 160 tona, tijekom talijanske okupacije Etiopije 1937. odnesen je u Rim, a u domovinu je vraćen tek 2008. godine.
Na vrhuncu svoje moći, između trećeg i šestog stoljeća, Aksum je bio jedna od najvažnijih trgovačkih i političkih sila sjeveroistočne Afrike. Njegovi su vladari kontrolirali velik dio obale Crvenog mora i čak proširili vlast na dijelove južne Arabije, uključujući područje današnjeg Jemena.
Sila koja zbunjuje povjesničare
Unatoč svojoj moći, carstvo je postupno počelo slabjeti. Povjesničari i danas raspravljaju o razlozima njegova pada. Među mogućim uzrocima spominju se promjene trgovačkih putova, jačanje drugih sila u regiji, klimatske promjene te postupno napuštanje obalnih trgovačkih centara. Do devetog stoljeća Aksum je izgubio svoju nekadašnju gospodarsku i političku snagu, a trgovačke rute na Crvenom moru preuzele su nove sile.
Ruševine Aksuma, s grobnicama i ostacima palača prepoznao je i UNESCO te ih uvrstio na popis svjetske baštine. Iako od nekadašnjeg carstva nije ostalo puno njegova povijest i dalje fascinira povjesničare i putnike. U tihim ulicama današnjeg Aksuma lako je zamisliti vrijeme kada je ovaj grad bio središte jedne od najvažnijih civilizacija afričkog kontinenta.
Novo poglavlje Bekala: Mjesto za obožavatelje vatre, dima, uzbudljive kuhinje i vina
