Rašpor je selo na Ćićariji, podno brda Gradina na kojem se nalaze ruševni ostaci nekad najznačajnije utvrde sjeveroistočne Istre. Bogata povijest ovoga mjesta koje je bilo naseljeno od prapovijesti puno je uzbudljivija nego svakodnevica današnjih tek nekoliko stanovnika.
Ali Rašpor nije samo ono što vidite na površini. Na izlazu iz mjesta, malo dalje od gotovo zaboravljenog rašporskog groblja, jedan zavoj na cesti krije ulaz u nevjerojatnu podzemnu kršku tajnu - najdublju istarsku jamu.
Najdublja jama u Istri i jedna od najduljih u RH
Rašporski ponor (koji zovu i Jama kod Rašpora, Žankana jama i Abisso Bertarelli) za Austro-Ugarske je čak dvaput slovio za najdublju jamu na svijetu… ali je oba puta bio pogrešno izmjeren. Kontinuirano se istražuje više od stotinu godina, a otkriven je slučajno 1922. godine - jer se baš pored njega pokvario kamion koji je vozio grupu talijanskih speleologa.
Zapamtite, u prirodi ostavite samo tragove svojih koraka! Pokupite smeće, čuvajte prirodu i budite odgovorni prema njoj!
Velika su istraživanja Talijani proveli 1924. pa 1925. godine kada je pogrešno izmjerena dubina od 450 metara. Taj je dan nažalost više obilježila tragedija. Dva brata iz Rašpora koji su pomagali istraživačima smrtno su stradali kada je zbog velikih kiša u jamu naglo nadrla vodena bujica, a tijelo jednoga od njih nikada nije pronađeno.
Nakon Talijana, jamu su istraživali Slovenci koji su krajem 1960-ih izradili nacrt jame koji je donedavno bio i najpotpuniji. U novijim istraživanjima, od 2000. godine, sudjeluju speleolozi iz raznih društava iz Italije i Hrvatske, a nacrt svih do tada snimljenih dijelova objavljen je 2017. godine. U sljedećim istraživanjima ukupna duljina jame "narasla" je na 7252 metra (u 2022.) pa je Rašpor zauzeo šesto mjesto na listi najduljeg speleološkog objekta u nas.
Sve je ljepše s vešmašinom
Kako je smješten neposredno uz cestu koja vijuga od Lanišća prema selima Trstenik i Vodice, Ponor kod Rašpora snašla je sudbina mnogih jama, vrtača i šumskih nizbrdica koje naš čovjek po folkloru voli dekorirati olupinama vešmašina, vodokotlića limenih bačvi i niz njih s jednakim guštom skotrljati i glomazni otpad i kućno smeće.
Ali, kako se nakon pravog špiljskog ulaznog dijela Rašpor prvo pretvara u stometarski tunel, a potom u dvjestotinjak metara dugu vertikalu, pa u usku kosinu iz koje se račvaju brojni odvojci i kanali, kada kroz čitav taj razvedeni sustav krene nadirati voda od kiša, ona sa sobom iz površinskih dijelova ponora pokupi sve smeće i odnosi ga daleko u podzemlje.
Prije nekoliko godina otvor Rašpora ograđen je, ali otpad se, valjda iz navike, još uvijek zna naći oko ulaza, a iz spomenutog razloga i u dubljim dijelovima jame. Oni su podzemnim vodenim tokovima sasvim sigurno povezani s izvorima vode, pa je ovo lijep primjer kako komocija pojedinca može utjecati na zdravlje mnogih.
Do sada je jedina veća akcija čišćenja organizirana 2022. godine, kada je iz Rašpora izneseno četiri kubika raznovrsnog otpada, metalnih predmeta, naplavina i plastične ambalaže. Rašpor je do kraja očišćen u nedavnoj velikoj akciji čišćenja poduzetoj sredinom svibnja, kojom je završen posao započet prije dvije godine.
Ova akcija čišćenja izvedena je na inicijativu PP Učka i u partnerstvu sa Speleološkom udrugom Estavela iz Kastva. Iz ponora je izvađeno oko 8 kubika otpada, a iako sama količina nije ogromna, zbog konfiguracije jame, ovo je bila jedna od dosad najzahtjevnijih akcija čišćenja podzemlja, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.
Četrdeset sedam zbog jednoga
S pripremama je trebalo započeti rano, ali i okupiti velik broj speleologa s dovoljno iskustva, podijeliti ih u timove, nabaviti opremu, organizirati logističku potporu, provesti sustav žičane i bežične komunikacije kroz jamu, složiti sustave za podizanje tereta u vertikalnim dijelovima i tako dalje i tako dalje. U akciji je sudjelovalo 47 speleologa iz ukupno 10 speleoloških udruga i organizacija, a na izvlačenju otpada iz Rašpora radilo se od petka uvečer do ranih jutarnjih sati u nedjelju.
Osim plastične ambalaže i raspadnutog glomaznog otpada, speleolozi su imali i jedan vrlo vrijedan pronalazak. U mulju Talijanskog sifona, "prvog dna" do kojeg su u Rašporu stigli oni talijanski istraživači s početka teksta prije točno stotinu godina, pronađena je jedna njihova kaciga. Je li slučajno zaboravljena ili je izgubljena u tragediji 1925. godine, može se samo nagađati, ali je svakako izuzetno vrijedan prilog speleopovijesti Istre i Hrvatske.
Čišćenje našeg podzemlja počelo se provoditi na inicijativu Čisto podzemlje Zagrebačkog Speleološkog Saveza, a odnedavno se takve akcije financiraju kroz natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na koji se prijavljuju Javne ustanove koje potom angažiraju speleologe.
Ako vas zanima više o ovoj temi, naletite sljedeći vikend do Centra izvrsnosti Cerovačke špilje u Gračacu gdje se održava konferencija balkanskih speleologa, na kojoj će se zadnji dan na panelu otvorenom za građanstvo, govoriti upravo o zagađenju podzemlja. Panel će voditi Nadja Zupan Hajna iz Slovenije, predsjednica Međunarodne speleološke unije te Ruđer Novak, pokretač i glavni promotor inicijative Čistog podzemlja.
Jezero Sinjac kod Plaškog: Krški fenomen svjetskog značenja koji je povijest smjestila – uz pogrešnu cestu
