Siriporn Niamrin, žena srednjih godina s Tajlanda, nedavno je u šetnji plažom naišla na „dobitni listić“ vrijedan nešto više od milijun kuna. Dobitni listić zapravo je smrdljiva nakupina teška gotovo sedam kilograma, poznatija kao siva ambra, odnosno ambergris – ili crni biser, plutajuće zlato, kao i morsko blago.

Ta čvrsta, voštana i zapaljiva tvar koja nastaje u utrobi kita, osebujnog puderastog mirisa sa slatkastom nijansom mošusa i mora vrijedan je sastojak u parfemskoj industriji. Osim što produljuje trajanje mirisa, sadrži i oko 30 različitih kemijskih spojeva, u kojima ugledni parfemski nosovi mogu osjetiti note gljiva, duhana, ali i izmeta. Parfemi koji sadrže ambru iznimno su popularni, a njihove se cijene penju u visine. Siva ambra po gramu može doseći čak 30 puta veću cijenu od srebra.

Stvara je ugrožena vrsta ulješure ili spermokita (Physeter catodon). Dužine do 18 metara i težinom koja može doseći i do 50 tona, ulješura je najveća životinja sa zubima. Svojim zubima drobi morske životinje koje žive u moru. Otpadne tvari koje se s vremenom nakupljaju u utrobi kit izbacuje u ocean. Stoga se ambra naziva kitovom kakicom ili bljuvotinom.

"Siva ambra nikako nije bljuvotina“, objasnio je za CNN Christopher Kemp, autor knjige Floating Gold: A Natural (and Unnatural) History of Ambergris te objasnio da je tvar sličnija kakici, a i dolazi s istog mjesta kao i izmet.

Dok je svježa, siva ambra tamne je boje, mekana i vrlo neugodnog mirisa, no pod utjecajem sunca, morske vode i zraka postaje sve svjetlije boje dok ne pobijeli. Tek tada dobiva profinjenu i slatkastu zemljanu mirisnu notu. Navodno jedna kap tinkture sive ambre ostavlja miris više od mjesec dana, a na koži i nekoliko dana, bez obzira na pranje ruku.

Kinezi su smatrali da siva ambra nastaje iz pljuvačke morskih zmajeva koji spavaju na stijenama, a drevni Grci pretpostavili da se radi o izmetu ptica i koristili je kao lijek protiv probavnih tegoba. Arapi su je cijenili i kao lijek protiv grlobolje, a smatralo se i da siva ambra može izliječiti mentalne tegobe.

Siva ambra, koja na prvi pogled izgleda poput kakve stijene ili kamena, može godinama plutati na površini mora prije nego što je struje dovuku na obalu ili je primijeti kakav pronicljivi ribar ili lovac na ambru. Lovci na sive ambre pomno prate kretanja kitova, kao i vremensku prognozu i morske struje kako bi mogli suziti mjesto potrage za morskim zlatom. Neki lovci ulože godine i godine na potragu, ali nikada ne uspiju pronaći ambru. U nekim zemljama, kao što je primjerice SAD, ta je skupocjena tvar zakonom zabranjena, a ekolozi upozoravaju da ne bismo trebali kupovati nikakve proizvode koji su na bilo koji način povezani s vrstama koje izumiru.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju