Galerija 1 1 1 1 Runolist (Leontopodium alpinum), poznat i kao Edelweiss, ljutomirka, belica, planika ili snježni cvijet, jedan je od najpoznatijih simbola netaknute planinske prirode i uopće - ljubavi prema planinama. Ova rijetka biljka raste na visinama od 1500 do 3000 metara, u pukotinama stijena i na nepristupačnim planinama Europe i Azije.

U trendu 50 Top Pizza Objavljen je popis najboljih pizzerija u Europi – jedna se nalazi i u Hrvatskoj Sakarun Hrvatski Havaji: Duga pješčana plaža koja je proglašena jednom od najljepših na svijetu Tjedni jelovnik 7 laganih i finih jela za svaki dan ovoga tjedna – kad je vani jako vruće

Rod Leontopodium obuhvaća 50-ak vrsta, a njegova je pradomovina vjerojatno u Himalajama, odakle se proširio prema Kini, Mongoliji i konačno - u Europu. Ime "alpinum" ukazuje na njegovo najveće europsko stanište, ali ima ga i kod nas - uglavnom na Dinari i Velebitu, ali i na istoku do Karpata.

Vunasti listovi

U Europi cvate u srpnju i kolovozu, a njegov najprepoznatljiviji dio su bijeli vunenasti listovi koji oblikuju zvjezdasti omotač oko sitnih, žućkastobijelih cvjetova. Čitava je biljka prekrivena mekanim, svijetlim dlačicama koje joj daju baršunasti izgled i štite je od jakog planinskog sunca i hladnoće.

Naziv Leontopodium dolazi iz grčkog jezika: od leon (lav) i podion (nožica), zbog sličnosti cvjetne glavice s lavljom šapom. Na stranim jezicima runolist je poznat kao plemeniti, planinski ili cvijet alpinista, te kao alpska zvijezda - Edelweiss (njem.), étoile des glaciers (franc.), stella alpina (tal.), flor de las nieves (špa.), Floare de colt (rum. – "cvijet alpinista").

"Prvi cvijet koji sam ubrao"

Runolist je nezaobilazan dio planinarske ikonografije. Nekada je cvijet zataknut za šešir bio je dokaz da je planinar dosegao određenu nadmorsku visinu. Simbolika cvijeta povezana je s hrabrošću, čistoćom i ljubavi prema prirodi. 

Popularnost runolista dodatno je porasla 1856. godine, kada je austrijski car Franjo Josip I. na planinarenju sa suprugom Sisi ubrao cvijet i izjavio: "To je prvi cvijet u životu koji sam ubrao sam."

Danas je runolist zakonom zaštićen u svim europskim zemljama u kojima raste, pa tako i u Hrvatskoj. Strogo je zabranjeno njegovo branje i uništavanje u prirodi, ali dopušteno ga je koristiti u dekorativne, medicinske i kozmetičke svrhe ako je uzgojen.

Runolist je simbol Austrije, ali i Švicarske, Njemačke i Bugarske, a u Sloveniji gdje ima posebno mjesto zbog legende koja kaže da je nastao od Zlatorogove krvi. U Hrvatskoj je jednako cijenjen u planinarskim grugovima. Krasi grb Hrvarskog planinarskog saveza, brojnih planinarskih društava i Hrvatske gorske službe spašavanja. Iako se više ne nosi na šeširu, njegovo je značenje, bez obzira kojim ga imenom zovete - ljubav prema planini.

Jadranski cunami: Dan kada je podivljalo more uhvatilo ljude na spavanju, izvlačilo ih iz kuća i potapalo brodove +0