Galerija 1 1 1 1 Runolist (Leontopodium alpinum), poznat i kao Edelweiss, ljutomirka, belica, planika ili snježni cvijet, jedan je od najpoznatijih simbola netaknute planinske prirode i uopće - ljubavi prema planinama. Ova rijetka biljka raste na visinama od 1500 do 3000 metara, u pukotinama stijena i na nepristupačnim planinama Europe i Azije.

U trendu "Hvala" je njihova valuta Kakav bezobrazluk! Zemlja u kojoj je ostavljanje napojnice konobarima u kafićima i restoranima - uvreda Sakarun Hrvatski Havaji: Duga pješčana plaža koja je proglašena jednom od najljepših na svijetu U rekordnom roku Recept za prefinu salatu od graha gotovu u 5 minuta koja može biti prilog ili glavno jelo

Rod Leontopodium obuhvaća 50-ak vrsta, a njegova je pradomovina vjerojatno u Himalajama, odakle se proširio prema Kini, Mongoliji i konačno - u Europu. Ime "alpinum" ukazuje na njegovo najveće europsko stanište, ali ima ga i kod nas - uglavnom na Dinari i Velebitu, ali i na istoku do Karpata.

Europi cvate u srpnju i kolovozu, a njegov najprepoznatljiviji dio su bijeli vunenasti listovi koji oblikuju zvjezdasti omotač oko sitnih, žućkastobijelih cvjetova. Čitava je biljka prekrivena mekanim, svijetlim dlačicama koje joj daju baršunasti izgled i štite je od jakog planinskog sunca i hladnoće.

Naziv Leontopodium dolazi iz grčkog jezika: od leon (lav) i podion (nožica), zbog sličnosti cvjetne glavice s lavljom šapom. Na stranim jezicima runolist je poznat kao plemeniti, planinski ili cvijet alpinista, te kao alpska zvijezda - Edelweiss (njem.), étoile des glaciers (franc.), stella alpina (tal.), flor de las nieves (špa.), Floare de colt (rum. – "cvijet alpinista").

Runolist je nezaobilazan dio planinarske ikonografije. Nekada je cvijet zataknut za šešir bio je dokaz da je planinar dosegao određenu nadmorsku visinu. Simbolika cvijeta povezana je s hrabrošću, čistoćom i ljubavi prema prirodi. 

Popularnost runolista dodatno je porasla 1856. godine, kada je austrijski car Franjo Josip I. na planinarenju sa suprugom Sisi ubrao cvijet i izjavio: "To je prvi cvijet u životu koji sam ubrao sam."

Danas je runolist zakonom zaštićen u svim europskim zemljama u kojima raste, pa tako i u Hrvatskoj. Strogo je zabranjeno njegovo branje i uništavanje u prirodi, ali dopušteno ga je koristiti u dekorativne, medicinske i kozmetičke svrhe ako je uzgojen.

Runolist je simbol Austrije, ali i Švicarske, Njemačke i Bugarske, a u Sloveniji gdje ima posebno mjesto zbog legendie koja kaže da je nastao od Zlatorogove krvi. U Hrvatskoj je jednako cijenjen u planinarskim grugovima. Krasi grb Hrvarskog planinarskog saveza, brojnih planinarskih društava i Hrvatske gorske službe spašavanja. Iako se više ne nosi na šeširu, njegovo je značenje, bez obzira kojim ga imenom zovete - ljubav prema planini.

Jadranski cunami: Dan kada je podivljalo more uhvatilo ljude na spavanju, izvlačilo ih iz kuća i potapalo brodove +0