Galerija
Klanac dug oko 40 km na rubu visoravni Serengeti u Tanzaniji od neprocjenjive je važnosti za razumijevanje najranije povijesti čovječanstva. Arheološko nalazište Olduvai 1913. godine otkrio je Hans Reck, a daljnja istraživanja naslaga debljine oko 100 metara pokazala su da najstariji ostaci bilježe približno 1,9 do 1,6 milijuna godina.
Zahvaljujući vrijednim ostacima jedno od najbogatijih paleoantropoloških mjesta na svijetu pružilo je istraživačima nevjerojatan uvid u evoluciju ljudi. Iako novija otkrića u Etiopiji i Južnoj Africi pokazuju i druga mjesta na kojima su živjeli najraniji ljudi, Olduvai se zbog jedinstvenih nalaza nastavlja zvati kolijevkom čovječanstva, a 1979. UNESCO ga je upisao na popis svjetske baštine.
30 godina istraživanja
Među arheolozima najviše su se istaknuli Britanci Louis i Mary Leakey koji su najprije otkrili niz kamenih alata, a zatim i dijelove lubanja. Mary je uspjela spojiti više od 400 dijelova lubanje koja je nalikovala na majmunsku s velikim ravnim licem i istaknutim kutnjacima. Leakeyjevi su isprva vjerovali da je stara oko 500 tisuća godina, no daljnja ispitivanja pokazala su pravu starost od otprilike 1,79 milijuna godina.
Mary i Louis Leakey tijekom više od 30 godina mukotrpnog rada iskopali su fosile i artefakte naših najranijih ljudskih predaka te odredili od kada potječu. Njihova otkrića uključuju lubanju Zinjanthropusa (Australopithecus boisei), kao i ostatke Homo habilisa, tvorca brojnih ranih kamenih alata pronađenih u slojevima starima između 1,6 i 1,8 milijuna godina, kao i Homo erectusa, hominina većeg tijela i mozga koji je prethodio najranijim modernim ljudima (Homo sapiens).
Što je otkriveno?
Kameni alati pronađeni u Olduvaiju promijenili su način na koji su arheolozi razmišljali o ranim ljudima – bio je to dokaz da su naši preci mogli izraditi korisne alate kako bi se prilagodili svojoj okolini. Veliko okruglo kamenje koristili su poput čekića, a oštri komadi su im služili za lov i rezanje mesa i skupljanju i preradi biljne hrane.
Životinjski fosili pronađeni uz kamene alate sugeriraju da su se drevni ljudi borili s divljim govedima, svinjama, nilskim konjima, panterama, lavovima, hijenama, primatima, gmazovima i pticama. Osim toga, prilagođavali su se raznim staništima, uključujući livade, stepe i šume.
Poznato je da su rani hominini jeli meso, ali do nedavno nije bilo jasno o kakvoj se točno hrani radilo. Nove studije rasvijetlile su to pitanje, pokazujući da su im se na jelovniku najčešće nalazile antilope. Istraživači su pregledali fosilizirane zube životinja kako bi utvrdili njihovu starost i stanje. Otkrili su da su rani ljudi obično lovili velike, odrasle životinje. Nalazi sugeriraju da ljudi nisu samo skupljali meso, već su pažljivo birali koju će životinju loviti, a istraživači tvrde kako je konzumacija mesa ubrzala razvoj mozga.
Kako posjetiti Olduvai?
Provaliju je moguće posjetiti tijekom cijele godine, a oni koji žele vidjeti iskopine to i mogu, uz pratnju vodiča. Mary Leakey 1970. godine osnovala je i muzej, a nedavno je Uprava za očuvanje područja Ngorongoro izgradila novi muzej i centar za posjetitelje.
Muzej Olduvai Gorge izlaže brojne fosile, kamene alate naših predaka i kosture mnogih izumrlih životinja iskopanih u klancu. Osim samog muzeja, onsje ćete pronaći i mali restoran i natkriveno gledalište u stilu kazališta koje posjetiteljima pruža pogled na klanac. Osim izložbi unutar muzeja, postoje i vanjski prostori za predavanja gdje kustosi muzeja drže prezentacije posjetiteljima.
Na 370 metara nadmorske visine: Kako je zapušteni vojni objekt usred nacionalnog parka postao predivni planinarski dom
