Mandani su indijansko pleme Velikih ravnica koje je stoljećima živjelo na području današnje Sjeverne Dakote. Ondje su osnovali stalna sela s velikim, okruglim zemljanim ložama u kojima su živjele matrijarhalne obitelji.

Mandani su kroz povijest razvili bogatu agrarnu kulturu. Bili su velika trgovačka nacija, a često su kukuruz, kojega su imali u izobilju, mijenjali za meso i mast bizona. Od brojnih poljoprivrednih plemena koja su živjela na tom području, Mandani se posebno ističu po složenim religijskim vjerovanjima i obredu koji se naziva Okipa (O-kee-pa).

Vrsni zemljoradnici koji su bili podređeni svojim ženama 

Ovo pleme je razbijalo stereotipe o Indijancima sa sjevernoameričkih ravnica, koje je svijet zamišljao kao nomade na konjima koji trče za bivolima i žive u šatorima. Bili su vrsni zemljoradnici koji su proizvodili kukuruz, grah, suncokret, duhan, bundeve i tikve.

Kulture su proizvodili za vlastite potrebe, ali su u tome bili toliko vješti da su brzo počeli izvoziti ove proizvode. Mijenjali su ih za druge potrepštine sa susjednim plemenima, a kasnije i s Europljanima i Amerikancima.

Njihove nastambe su bile kružne građevine izgrađene djelomično pod zemljom. Bile su ograđene balvanima prekrivenim vrbovim prostirkama i tankim slojem fine zemlje. Tipična kuća je primala između 15 i 25 ljudi, a posjedovale su ih žene. Osim kuće, žene su bile vlasnice zemlje, svih predmeta u kući, kao i svih životinja s kojima su Mandani dijelili život. Tradicionalna mandanska kuća Tradicionalna mandanska kuća (Foto: Shutterstock)

Razvijena sela kojima upravljaju majčini klanovi 

Mandanska sela su imala otvoreni trg smješten u samome centru. U središtu se nalazilo svetište, Mni-mih-douxx, koje je bilo posvećeno Usamljenom čovjeku – spasitelju koji se pobrinuo za svoj narod tijekom velike poplave. Na trgu je bila najveća zgrada u selu, koja jedina nije imala kružni oblik. To je bilo središte vjerskog, političkog i društvenog života. Okipa Okipa (Foto: Shutterstock)

U društvu Mandana, svaka osoba pripada majčinom klanu, sustavu srodstva kojega antropolozi nazivaju matrilinearnim. Nakon udaje, žene nisu selile u kuću svoga muža, već su ostajale u zemljanoj kući svoje majke i nastavljale obrađivati svoja polja. Antropolozi ovakvu praksu nazivaju matrilokalnim prebivalištem.

Okipa - bizarni ritual koji je trajao četiri dana 

Mandani se posebno ističu zbog Okipe, četverodnevne ljetne ceremonije, koja ima mnogo paralela sa Sunčevim plesom, koji je simbolično označavao ulazak mladih djevojaka u svijet odraslih. Bio je to ritual obnove, kroz koji su Mandani obilježavali plemensko jedinstvo.

Okipa se održavala kako bi se osigurao reproduktivni uspjeh bivola, usjeva i muškaraca, a za razliku od Sunčeva plesa, služio je kao ceremonija inicijacije za mladiće.

Ceremonija se održavala u posebnoj zemljanoj loži, čija je unutrašnjost bila obojena u crno na zapadnoj strani te u crveno na istočnoj. Ceremoniju nitko nije mogao propustiti, a sudionici su sva četiri dana postili i plesali, kako bi na kraju ceremonije mogli usnuti lijepe snove.

Vješali su hrabre ratnike koji bi visjeli u zraku sve dok se ne onesvijeste 

Posebno je bizaran drugi dan ceremonije, kad su sudionike probadali ražnjevima kroz kožu na prsima pa dizali visoko u zrak konopcima od sirove kože. Tako su nesretni ljudi visjeli sve dok ne bi pali u nesvijest. Kada bi se onesvijestili, spustili su ih na zemlju i ostavili da sami dođu k sebi jer se vjerovalo da tada imaju najmoćnije vizije. Bizaran vjerski ritual u kojemu su muškarci visjeli dok se ne bi onesvijestili Bizaran vjerski ritual u kojemu su muškarci visjeli dok se ne bi onesvijestili (Foto: Profimedia)

Treći dan ceremonije, Mandani su oblačili čudnovate kostime koji su označavali plodnost. Među sudionicima je posebno važan The Foolish One, muški klaun koji je obojen u crno i ukrašen bijelim mrljama. „The Foolish One je imao bivolji rep i goleme genitalije. Dvije bundeve, visjele su ispod golemog, lažnog penisa, koji je bio spojen s dugačkim štapom kojega je čovjek nosio“, opisuje povjesničarka Tracy Potter koja je sudjelovala na ceremoniji.

Četvrti dan ceremonije, obilježio je ples s bivolom. Četiri odabrana plesača bi izašla iz lože, a tada bi pozvali bivole da s njima otplešu sveti ples.

Muškarci bi stekli veliku slavu nakon što bi preživjeli ovaj ritual. Oni najhrabriji su, u znak zahvalnosti, plemenu poklonili mali prst na llijevoj ruci, koji bi im odsjekli sjekirom. Na kraju rituala bi dobili potvrdu od velikog duha i postali odrasli članovi ovog jedinstvenog plemena. Okipa Okipa (Foto: Profimedia)

Okipa se izvodila sve do 1889., a dijelovi ceremonije s tjelesnim žrtvovanjem, prekinuti su ranije, pod pritiskom kršćanskih misionara.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju