Galerija
U najnovijoj oluji zabilježeni su udari vjetra od povremeno jači od 90 kilometara na sat, a na automatskoj postaji Sokolovac u Zagrebu izmjereni su i orkanski udari, oko 120 kilometara na sat. Da, "buretina "u Zagrebu - toga donedavno nije bilo.
Superćelijske oluje – nova prijetnja s kontinenta
Jedna od najopasnijih vremenskih pojava koja je u novije vrijeme pogodila Hrvatsku svakako su superćelijske oluje. Riječ je o snažnim grmljavinskim olujama koje mogu trajati satima i uzrokovati veliku materijalnu štetu. Karakteriziraju ih orkanski vjetrovi, tuča, obilne oborine i često pojava pijavica ili čak tornada.
Najrazornije superćelijske oluje zabilježene su u ljeto 2023. godine, kada su dijelovi Slavonije i Zagreba pretrpjeli ozbiljna oštećenja. Ništa bolje nije prošao ni Marjan prošlo ljeto. Vjetar je čupao stabla, rušio krovove i prekidao promet, dok su građani svjedočili prizorima kakvi su do tada bili tipični za Sjedinjene Američke Države, a ne za srednju Europu.
Stručnjaci upozoravaju da će ovakve pojave postati sve češće, što znači da će Hrvatska morati prilagoditi sustave upozorenja i infrastrukturu novim klimatskim uvjetima.
Jadranski cunami
Iako Hrvatska nije poznata po cunamijima poput onih u Pacifiku, Jadransko more nije potpuno imuno na ovakve fenomene. U novije vrijeme sve se više govori o tzv. meteotsunamijima – valovima koji nastaju zbog naglih promjena tlaka zraka i snažnih oluja, a ne zbog potresa.
Jedna od najpoznatijih tepizoda te vrste dogodila se u Veloj Luci 1978., pa u lipnju 2017. godine kada je snažan val pogodio područje Starog Grada na Hvaru, kakav Razina mora je oscilirala, plovila su se sudarala, više je brodova potopljeno, a obala je bila poplavljena u vrlo kratkom vremenu. Iako, srećom, nije bilo ljudskih žrtava, materijalna šteta bila je značajna.
Znanstvenici ističu da je Jadran posebno osjetljiv na ovakve pojave zbog svog oblika i dubine, što može pojačati efekt rezonancije valova. Uz sve toplije more i nestabilnije vremenske prilike, postoji realna mogućnost da će se meteotsunamiji pojavljivati češće nego ranije.
Ekstremne oborine i poplave
Uz oluje i neobične pojave na moru, Hrvatska se suočava i s učestalim ekstremnim oborinama koje dovode do poplava. U kratkom vremenskom razdoblju može pasti količina kiše koja premašuje mjesečni prosjek, što preopterećuje odvodne sustave i rijeke.
Takvi događaji zabilježeni su u više navrata diljem zemlje – od Gorskog kotara do središnje Hrvatske. Poplave postaju sve veći problem pogotovo u onim gradovima gdje infrastruktura nije prilagođena tolikim količinama vode.
Što nas čeka?
Stručnjaci se slažu da su ekstremne vremenske pojave u porastu i da Hrvatska nije iznimka. Naprotiv, nalazimo se na području gdje se susreću različiti klimatski utjecaji, što dodatno povećava rizik od naglih i snažnih promjena vremena.
Tako se u budućnosti očekuje i više superćelijskih oluja i intenzivniji toplinski valovi, pa i veći rizik od cunamija na Jadranu te učestalije i jače poplave.
Zbog svega navedenog, ključno je ulagati u sustave ranog upozorenja, što se već danas na zagrebačkom područkju pokazalo efikasnije nego ikad prije, edukaciju građana i prilagodbu infrastrukture.
Omiljeno uskrsno jelo u Bribiru: Isprobajte neodoljivi prisnac od jaja, šunke i sira
