Megalomanska nacistička arhitektura trebala je pokazati Hitlerovu snagu i moć te izazvati osjećaj strahopoštovanja u "malom čovjeku". Inspiracija u osmišljavanju izgleda kompleksa nacističke partije, muzeja, zgrada, ljetnikovaca i stadiona nerijetko je proizlazila iz Hitlerova divljenja arhitekturi drevne Grčke i Rima - barem kada je riječ o veličini (ali ne i profinjenoj ljepoti).

Arhitekt Albert Speer imao je pune ruke posla oko osmišljavanja megaprojekata prema Hitlerovoj viziji. Betonsko naslijeđe je mahom uništeno, napušteno ili nikada dovršeno, a ono koje nije stradalo u ratu izgrizao je zub vremena. Preostale građevine i danas služe kao podsjetnik na jezivu prošlost totalitarnog režima.

Jedan od nekadašnjih simbola propale vlasti nalazi se i u Nürnbergu, bavarskom gradu koji odiše kulturom i umjetnošću, koji su nacisti svojedobno odabrali za godišnje propagandne skupove. Tijekom 30-ih godina počeo je nicati monumentalni kompleks s kongresnom dvoranom: Reichsparteitagsgelände.

Zgrada u obliku slova U na rubu polja Zeppelin u Nürnbergu trebala je predstaviti punokrvnu moć nacističkog režima. Zamišljena je tako da primi čak 50.000 ljudi (dvostruko više od broja posjetitelja koji bi mogli stati u rimski Koloseum), koji će pljeskati Hitleru na skupovima stranke. Kompleks koji su projektirali arhitekti Ludwig i Franz Ruff nikada nije dovršen. Rat je progutao sve resurse, a nacistima je, osim novca, nedostajalo i ljudi koji bi ga mogli realizirati.

Ogromna kongresna dvorana ograđena zidovima od gotovo 40 metara, poput kakvih drevnih arena, postala je još jedan simbol nacističkog neuspjeha. Zajedno s kompleksom građevina Prora na otoku Rügenu, jedna je od najvećih sačuvanih monumentalnih građevina iz nacističkog doba.

Reich Kongresshalle - 3 Reich Kongresshalle - 3 (Foto: Shutterstock)


Sudeći prema aktualnim događanjima, dvorana bi mogla dobiti novu namjenu. Budući da su zastarjeloj zgradi opere u Nürnbergu potrebne godine i godine za obnovu, Nijemci su zaključili kako je ulaganje u privremenu zamjenu vrijedno truda.

Vijeće Nürnberga nedavno je odlučilo da će se u kongresnoj dvorani privremeno smjestiti gradska opera, ali ta odluka izazvala je i brojne kritike onih koji smatraju da se simbol nacizma nikako ne bi trebao povezivati s epicentrom kulture i umjetnosti.

Rasprave o sudbini dvorane nisu novost. U ranom poslijeratnom razdoblju ondje su se održavale izložbe, a šezdesetih godina prošlog stoljeća razmišljalo se o preuređenju u sportski stadion. Gradsko vijeće je 1987. odbilo ideju investitora da se zgrada prenamjeni u rekreacijski i trgovački centar. Od 2001. godine u sjevernom krilu zgrade je Dokumentacijski centar, dok se u južnom krilu od 1963. nalazi simfonijski orkestar, koji ljeti održava koncerte u dijelu unutarnjeg dvorišta.

"Ta grdosija je sinonim za sve monstruozne stvari koje su se dogodile tijekom nacističkog režima", napomenuo je povjesničar Hans-Christian Täubrich te dodao kako bi građevina samo omela gledatelje od umjetnosti, ali s njegovim mišljenjem se ne slažu svi.

Lucius Hemmer, umjetnički direktor opere, rekao je za Nordbayern kako je ideja o preseljenju operne družine u dvoranu "šarmantna".

Hoće li daske kazališta, kao i radionice, prostorije za probe i uredi pronaći novi dom u nekadašnjem simbolu nacističke moći, tek ćemo vidjeti...

7 razloga zbog kojih se Nizozemci šale na svoj račun: Voziti auto pijan? Nikad! Voziti bicikl pijan? Može! Amsterdamski kanali - 1 Amsterdamski kanali - 2 Keukenhof, Nizozemska +2 Nizozemska

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju