Mećava, pršić, bljuzga, vijavica, pokorica (snijeg prekriven smrznutom korom), površica (smrznuta površina), jogunac (snijeg koji najdulje ostaje), debeljak (debeo snijeg) ili cilac (neugaženi snijeg) neki su od domaćih izraza za snijeg, ali sudeći prema popularnim pričama o tome koliko Eskimi imaju riječi za snijeg naš je rječnik u usporedbi s njihovim - siromašan. Vjerojatno ste čuli da su Eskimi prvaci u zimskoj terminologiji. Priča se da taj miroljubivi, polarni narod koji živi okružen nepreglednim snježnim prostranstvima i ne izlazi van bez krplji ili psećih zaprega, za razne oblike snijega ima stotine izraza.
No odgovor na to koliko Eskimi imaju riječi za snijeg i nije tako jednostavan. Razlog tome je što ne postoji jedan „eskimski jezik“. Eskimski jezici, grana eskimsko-aleutskih jezika kojima govore Eskimi u arktičkom području Sjeverne Amerike i nekoliko sela u susjednoj Rusiji na Čukotskom poluotoku dijele se na dvije glavne skupine, inuit i yupik, a svaka ima po pet jezika. Svaki jezik ima više dijalekata, a neki imaju više riječi za snijeg od drugih.
Putovanja
Posebno iskustvo: Selo u kojem samo hrabri izlaze nakon zalaska sunca
Ideju o tome kako Eskimi imaju gomilu naziva za snijeg popularizirali su antropolozi i psiholozi raspravama o tome kako različiti narodi, ovisno o kulturi i okolišu u kojem žive, imaju drukčiju i jedinstvenu percepciju. Pojednostavljeno, postavlja se pitanje - ako polarni narodi imaju više riječi za snijeg, znači li to da je njihova percepcija snijega drukčija nego kod naroda koji žive u toplim krajevima?.
Inuitski i yupik jezici su polisintetički, što znači da kombiniraju ograničen skup korijena i završetaka riječi kako bi stvorili neograničeni skup riječi. U polisintetičkim jezicima, kakav je inuit, jedna riječ može izražavati informaciju koja se u jezicima drugih tipova izražava cijelom rečenicom. Ako se te riječi-rečenice računaju kao riječi, onda Inuiti nemaju tisuće riječi samo za snijeg, već za sve.
Laura Martin, autorica studije Eskimo Words for Snow predlaže da se pitamo koliko Eskimi u svojim jezicima imaju korijena riječi za snijeg. U slučaju zapadnogrenlandskog, odgovor je dva: qanik ("snijeg u zraku") i aput ("snijeg na tlu"). A iz njih možemo izvesti riječi poput qanipalaat ("pernate grude snijega koji pada") i apusiniq ("snježni nanos"). Postoje i pojmovi za snijeg koji se koristi na različite načine – to može biti "snijeg za izradu iglua".
Lingvist K. David Harrison proputovao je cijeli svijet proučavajući ugrožene jezike i kaže da je broj izraza za snijeg, led, vjetar i vrijeme u nekim arktičkim jezicima impresivno velik, bogat i složen. Primjerice, u nekima od njih nabrojao je čak 99 različitih vrsta morskog leda. Tako bi se nuyileq mogao opisati kao zdrobljeni led koji se širi u vodi, ali je opasno po njemu hodati. Takav led se otapa, ali još uvijek je čvrst. Kao što geolozi imaju mnogo riječi za stijene, polarni narodi imaju mnogo riječi za opisivanje arktičkog okoliša i načina preživljavanja u njemu, a točan broj riječi i izraza teško je izbrojiti.
