Galerija 1 1 1 1

U trendu Tjedni jelovnik 7 finih jela za svaki dan ovoga tjedna – tako su ukusna, a pripremaju se bez puno filozofiranja Eko selo Žumberak Pogledajte kako izgleda zapušteno i napušteno izletište u blizini Zagreba koje je bilo popularno u 90-ima Put Milana Pogledajte izbliza: Da Vincijevo remek-djelo koje je vojska - ožbukala i prebojala

Usprkos tome što ih danas možemo objasniti, neki prirodni fenomeni i dalje čuvaju svoju magiju. Jedan od njih svakako su munje, često brkane s grmljavinom, svojom zvučnom pratnjom. Munje nastaju u kumulonimbusima, olujnim oblacima koji se formiraju na mjestima nestabilnih zračnih masa.

Munja je zapravo pražnjenje atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje, napona od sto milijuna volti i jakosti od nekoliko desetaka tisuća ampera, koje traje vrlo kratko, između jedne i sto milisekundi. Vidljivi, svjetlosni dio te pojave nazivamo munjom, a zvučni gromom.

Ove su fenomene tisućljećima godina ljudi u raznim kulturama tumačili kroz mitologiju, religiju i pučka vjerovanja. I grčki i rimski i nordijski i slavenski vrhovni bogovi bili su – gromovnici, oni koji vladaju gromovima i kažnjavaju munjama.

U našim se krajevima dugo već ne vjeruje da se na baš mjestu gdje je udario grom Veles skrio od Peruna, ali možda ste čuli da se crkvena zvona pred oluju užurbano javljaju mimo svog reda, a sigurni smo da ste i barem jednom izgovorili da "neće grom u koprive".

Munja može udariti dva ili više puta u isto mjesto. (Foto: Getty Images)

Crkvena zvona tjeraju munje

Pogađete, ovo vjerovanje nema veze s istinom, ali zbog njega je samo u razdoblju od 33 godine (od 1753. do 1786.), samo u Francuskoj, smrtno stradalo 103 zvonara. Ako znamo da je u istome razdoblju u crkvene zvonike udario 386 munja, možemo zaključiti da će zvonik pogoditi otprilike svaka četvrta. Zvonio - ne zvonio. Uvidjele su to i francuski zakonodavci koji su 1786. zabranili zvonjavu tijekom grmljavine.

Dotaknete li osobu koju je udarila munja, strest će vas struja

Iako bi ovo bilo dosta praktično u današnje vrijeme kada imamo više gadgeta nego utičnica, moramo vam reći da ni u ovome vjerovanju nema istine. Prava sreća za proizvođače eksternih baterija i akumulatora, kao i prava nesreća za sve one koje su kroz povijest – kao da nije bilo dovoljno što su prežovjeli udar – zakapali u zemlju da se "isprazne". Zato, ako vidite da je nekoga pogodila munja, pustite bapske priče i pomozite čovjeku.

Munja ne udara iz vedra neba

Pa, iako tehnički nastaje u oblaku, munja do Zemlje može stići i na mjesto iznad kojeg oblaka – nema. Naime, osim izravnog pražnjenja, munje mogu nastati i unutar oblaka, ali mogu i putovati zrakom horizontalno i do 15 kilometara u dalj. Dakle, ako je nebo vedro, a oluja polako stiže iz daljine – svejedno bježite.

Neće grom u koprive

U ovoj izreci i ima nešto istine, ali uglavnom u onome neizrečenom dijelu (naravno, govorimo o munjama, grom ionako neće nigdje do - u uho). Istina je, kao što znamo da se od munje na otvorenom valja skloniti uz grmlje ili niže raslinje – dakle, koprive su puno bolji izbor od, recimo, hrasta kojeg munje, statistički, najviše vole. U prenesenom značenju, munje su se, zbog žarenje, povezivale s Perunom, pa izreka zapravo znači da - neće svoj svoga.

Automobilske gume štite od udara munje

Ne, ono što vas štiti u automobilu – u slučaju da nije kabriolet i da niste zaboravili zatvoriti sve prozore, jest fizika, odnosno raspoređenost električnoga naboja samo na površini, što zovemo Faradayjevim kavezom. Ipak, Gospodarom Munja ne zovemo Faradaya nego - Nikolu Teslu koji je 1899. godine stvorio najdužu umjetno izazvanu munju, dugu 41 metar.

Balkanske cijene, mediteranska ljepota: Predivni grad koji osvaja na prvi, ali i drugi pogled +1