Galerija
Thor Heyerdahl, norveški antropolog, pisac i avanturist, najpoznatiji je po svojoj ekspediciji na splavi Kon-Tiki, izgrađenoj tradicionalnim metodama, kojom je iz Južne Amerike doplovio u Polineziju.
Thor Heyerdahl tom je ekspedicijom želio pokazati da je sasvim moguće da su stanovnici pretkolumbovske Amerike naselili polinezijske otoke u Tihom oceanu. Kon-Tiki je krenuo na put 1947. godine, a nasukao se na atolu Raroia u Polineziji - nakon 101 dan na otvorenom moru, što je bilo dovoljno za potvrdu Heyerdahlove teorije. Četiri godine kasnije osvojio je Oscara za dokumentarni film o ovoj ekspediciji.
Thor s južnih mora
Thor Heyerdahl rođen je 6. listopada 1914. godine u Larviku u Norveškoj, stotinjak kilometara jugozapadno od Osla. Od malena je volio životinje, zanimala ga je priroda, a već je s osam godina stvarao maštovite crteže koji su prikazivali otoke južnih mora. Tada ga još nisu sasvim ozbiljno shvaćali kada je svima najavljivao da će postati istraživač.
Kao mladić često je odlazio u planine i šume, gdje bi i dulje vrijeme ostajao živjeti u prirodi pod vedrim nebom ili u snježnim špiljama. Ponekad je imao i ljudsko društvo, ali najvjerniji pratitelj bio mu je grenlandski pas Kazan. Ta mladenačka putovanja opisao je u člancima koji su izlazili u tjedniku Tidens Tegn i u drugim časopisima, a bili su ilustrirani Heyerdahlovim crtežima ili fotografijama.
Nakon ekspedicije na Kon-Tikiju, Heyerdahl je i dalje ustrajući na tezi da su drevne civilizacije plovile oceanima poduzeo još nekoliko uzbudljivih putovanja primitivnim plovilima, a njihov je rezultat bila nova znanstvena disciplina: pomorska eksperimentalna arheologija.
Uslijedile su ekspedicije na otočje Galápagos, na Uskršnji otok i u Peru. Na Uskršnjem otoku, tim ekspedicije pronašao je prikaze čamaca od papirusa s jarbolima i jedrima. To je Heyerdahlu dalo ideju da su drevne civilizacije mogle biti u kontaktu zahvaljujući brodovima od ove biljke slične trski.
Do Barbadosa s bogom Sunca
Godine 1969. izgrađen je prvi ekspedicijski brod od papirusa, a nazvan je Ra po egipatskom bogu Sunca. Sa sedmeročlanom posadom isplovio je iz Safija u Maroku i krenuo prema Barbadosu. Ali putem je brod počeo tonuti jer je upio vodu, pa je posada morala biti evakuirana niti tisuću kilometara od cilja. Unatoč lošoj konstrukciji i slomljenom kormilu, Ra je u osam tjedana prevalio pet tisuća kilometara.
Deset mjeseci kasnije, u istom je marokanskom gradu porinut Ra II. Sagradila su ga također od papirusa četvorica Aymara Indijanca iz područja blizu jezera Titicaca. Vjerovali ili ne, u Andama su se nekada gradili brodovi vrlo slični onima iz Mezopotamije i Egipta.
Posadu su, uz Heyerdahla, činili Carlo Mauri iz Italije, Norman Baker iz SAD-a, Kei Ohara iz Japana, Santiago Genoves iz Meksika, Modani Ait Ouhanni iz Maroka, Yuri Senkjevič iz Sovjetskog Saveza i Georges Saourial iz Egipta. Ra II. bio je puno čvršći od svojeg prethodnika i prevalio je udaljenost od 6100 kilometara od Maroka do Barbadosa u 57 dana.
Tijekom plovidbe posada je primijetila više naftnih mrlja na površini oceana, pa su o otkriću su obavijestili UN. Nakon ekspedicije na Barbados Heyerdahl je objavio knjigu, a kasnije je snimljen i dokumentarac koji je bio nominiran za Oscara.
U svakom slučaju, Ra II. konačno je potvrdio da su Sredozemlje i Južna Amerika bili u kontaktu puno prije nego se Kolumbo uhvatio kormila.
Tornjevi granita i leda u zemlji oluja: Hrvati na igralištu na kraju svijeta koje je rezervirano samo za najbolje
