Galerija
Jugozapadno od Ankare smjestio se turski biser koji nije poznat po plažama, ili užurbanim ulicama punima boja i mirisa, kao što je to Istanbul. Gordion ili Gordij, antički grad u unutrašnjosti Anatolije mistično je odredište neraskidivo od uzbudljive prošlosti i intrigantnim legendama. Gordion je bio drevna prijestolnica Frigije, moćne povijesne pokrajine kojom je svojedobno vladao i Mida, kralj koji je poznat po legendi da je sve što bi dotaknuo pretvorio u zlato – i to doslovno.
Mida je prema grčkoj mitologiji osnivač frigijske kraljevske loze, sin kralja Gordija i božice Kibele. Zahvaljujući gostoprimstvu koje je pokazao bogu Dionizu, ovaj mu je obećao da će mu ispuniti svaku želju. Mida je nesmotreno zatražio da se sve čega se dotakne pretvori u zlato. Kada su mu se i hrana i piće u rukama pretvorili u plemenit, ali nejestiv metal, uvidio je da je pogriješio.
Moćno kraljevstvo
Smješten na suhoj, vjetrom šibanoj ravnici, fascinantni turski grad sliči kamenolomu ili pak urušenom krateru ugaslog vulkana. Ostaci zidina drevnih palača, kao i humci koji se nižu poput golemih krtičnjaka, bude maštu i pitanja o korijenima jednog od najvećih kraljevstava željeznog doba. Snagu Gordiona daju naslutiti tek monumentalna vrata u masivnim kamenim zidinama. Otprilike od 9. do 7. stoljeća prije Krista Frigijci su dominirali Malom Azijom, a njihovoj snazi doprinijela je i izvrsna strateška lokacija grada koji se smjestio na raskrižju nekadašnjih glavnih trgovačkih putova.
Gordijski čvor
334. pr. Kr. Gordion je osvojio Aleksandar Veliki, koji je ondje, prema predaji, rasjekao gordijski čvor - i tako riješio zagonetku koju nitko prije nije uspio riješiti. Prema grčkom mitu, Gordije, osnivač frigijske dinastije i grada Gordija, napravio je na svojim kolima, koja je posvetio Zeusu, vrlo zamršen čvor. Proroci su rekli da će onaj koji ga uspije razmrsiti postati gospodar svijeta, a upravo to je pošlo za rukom Aleksandru Velikom koji se nije mučio raspetljavanjem nego ga je u hipu presjekao mačem i tako "ispunio proročanstvo".
Zanimljivosti
Neobičan otok: Znate li zašto Maltežani ne metu kuću nakon što padne mrak?
Tajna Midinog humka
Više od stotinu grobnih humaka ili tumula okružuje grad, a najviši od njih, visok 53 metara, podignut je nad drvenom grobnom komorom za koju se pretpostavlja da je pripadala frigijskom kralju, Midinom prethodniku. Stručnjaci procjenjuju da je za izgradnju bilo potrebno tisuću ljudi koji su radili dvije godine. Prvi arheolozi taj su divovski tumul nazvali Midin humak, a prilikom iskopavanja morali su biti nevjerojatno oprezni. Jedna pogreška – i hrpa zbijene zemlje mogla se obrušiti na njih. Divovske zemljane građevine izgrađene su kako bi zaštitile grobnice od pljačkaša, a najveći od njih istražen je tek 1957. godine.
Arheolozi i turski rudari pažljivo su prokopali tunel u humku i pronašli veliku grobnu komoru izgrađenu od trupaca bora i smreke, savršeno očuvanu unutar hermetički zatvorene čahure - gotovo 3000 godina. Danas je ta građevina jedna od najstarijih drvenih građevina na svijetu, a toliko je krhka da je moraju štititi nosači i metalna ograda.
Dnevno je potrošimo 200 litara i druge zanimljivosti o vodi koje vjerojatno niste znali
+0
