I dok mi, moderni ljudi, volimo misliti o sebi kao najnaprednijima u povijesti, većina alata i tehnologija koje danas koristimo imaju svoje korijene u drevnom svijetu – odnosno za njih su zaslužni naši davni preci. Pisanje, matematika i mjerne jedinice započeli su u najranijoj naprednoj civilizaciji na svijetu - Sumeru.
Smješten između rijeka Tigris i Eufrat u današnjem Iraku, Sumer je bio napredno naselje gradova-država u ranom brončanom dobu (koje počinje oko 2000 godine pr. Kr.), a ova 4 sumerska izuma promijenila su svijet i snažno oblikovala način na koji danas živimo. O kojim je izumima riječ, znaju na portalu thecollector.com.
Pismo
Najvažniji izum starih Sumerana bio je njihov sustav pisma: klinasto pismo. Smatra se da je ono prvi put razvijeno oko 3500. godine prije nove ere, a sve kako bi se osigurala točna komunikacija tijekom trgovine na velikim udaljenostima.
Trgovci su morali osigurati da žito, životinje i druga roba budu isporučeni pravoj osobi u ispravnoj količini. Ovaj je zadatak mogao poći po zlu, ako bi se koristila samo usmena predaja. Razvoj pisanog jezika omogućio je trgovcima međusobnu komunikaciju, ali i komunikaciju s njihovim kupcima.
Najraniji znakovi koji su činili klinasto pismo bili su slikovni prikazi trgovačke robe i njezine distribucije. Na primjer, jedna slika može predstavljati životinju ili žito, druga slika može označavati osobu ili mjesto na koje će proizvod biti isporučen. Drugi bi simbol označavao broj proizvoda koje bi druga osoba dobila.
Na kraju su se fonogrami ili simboli koji predstavljaju zvukove razvili u Uruku, velikom gradu u Sumeru. Nakon što se klinasto pismo razvilo do ove točke, ljudi su počeli koristiti pisanje i nevezano za trgovinu. Pisanje je uskoro postalo i umjetnička forma, o čemu govori nacionalna poema „Ep o Gilgamešu“, koja je snažno utjecala na književnost i stotine godina poslije.
Matematika i brojevi
Poput klinastog pisma, i sumerski brojevni sustav razvio se za potrebe trgovine. On je seksagezimalni ili brojevni sustav s bazom 60, što znači da je sustav brojanja i računanja koristio potencije broja 60 (naš moderni brojevni sustav je sustav s bazom 10).
Povjesničari i matematičari vjeruju da su Sumerani koristili sustav s bazom 60 jer ima veliki broj djelitelja i lako se može prikazati pomoću prstiju. U modernoj matematici, 60 je popularan sustav dijeljenja. Zamislite samo 60 sekundi u minuti, 60 minuta u satu, 360 stupnjeva u krugu (60 x 6)…
Koristeći sustav baze 60, Sumerani su stvorili tablice zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. To se znanje dalje razvilo u geometrijske jednadžbe, aritmetičke konstrukcije i standardni mjerni sustav. Poput klinastog pisma, ovaj matematički sustav utjecao je na brojeve i sustave mjerenja kasnijih civilizacija.
Najznačajnije je da su Babilonci proširili sumerske matematičke koncepte kako bi uključili složenije geometrijske i algebarske jednadžbe.
Medicina
Kao i u većini drevnih kultura, čovječanstvo je pripisivalo volji bogova većinu nevolja koje su ih zadesile. Ni liječnici tu nisu bili iznimka. Naime, drevni sumerski liječnici često su pripisivali bolest postupcima pacijenta i propisivali ispovijed ili žrtvu pravom bogu ili božici, odnosno, medicina je pratila vjeru.
Ipak, postojale su dvije vrste sumerskih liječnika. Asu su bili liječnici koji su prakticirali terapeutsku medicinu i pružali medicinsko liječenje pacijentima. Asipu su prakticirali vjersku medicinu i liječili bolesti svojih pacijenata putem vjerskih propisa (ispovijedi, nošenje talismana za obranu zlih duhova ili prinošenje žrtvi uvrijeđenom bogu ili božici). Iako se čini da dvije sekte liječnika djeluju na temelju suprotstavljenih filozofija, nema dokaza da je jedna bila važnija od druge. Povjesničari vjeruju da su možda radili zajedno kako bi fizički i duhovno izliječili pacijente.
Drevni sumerski liječnici koristili su biljke, meleme i druge prirodne lijekove za liječenje raznih bolesti. Prema sačuvanim pločama, liječnici su poznavali lijekove za sve, od manjih bolova do seksualnog zdravlja muškaraca i žena. Sumerski liječnici također su shvaćali kako su čistoća i zdravlje povezani. Liječnici bi očistili ruke prije pregleda ili manjih operacija, a drevne "bolnice" uključivale su krevete koje su asu koristili kako bi bolesnom pacijentu omogućili odmor i izvođenje operacije.
Lijekovi su se već tada radili od nekih biljaka, a postoje i pokazatelji kako se za ublažavanje boli koristio – opijum. Iako kirurgija u drevnom Sumeru nije nalikovala invazivnim operacijama o kojima danas razmišljamo, bila je naprednija nego što su znanstvenici prije vjerovali. Otkriveni su drevni medicinski noževi i kateteri, a pisani dokazi upućuju na to da su korišteni za drenažu i liječenje mokraćnih puteva. Jedan tekst opisuje postupak za dreniranje jetre koji zahtijeva rez između trećeg i četvrtog rebra. Drugi tekst opisuje rezanje lubanje radi dreniranja apscesa. Drevni iscjelitelji također su znali kako namjestiti kosti, liječiti ratne rane i vaditi pokvarene zube. Uglavnom, Sumerani su u medicini bili i više no napredni.
Poljoprivreda
Bilo bi nemarno proučavati drevnu sumersku tehnologiju i ne raspravljati o mnogim naprecima koje su Sumerani postigli u vezi s poljoprivredom. Smještena između rijeka Tigris i Eufrat, zemlja koju su naselili stari Sumerani bila je savršeno područje za razvoj poljoprivrede. Zemljište je ravno i uglavnom bez drveća s plodnom zemljom.
Drevni su Sumerani koristili umjetno navodnjavanje kako bi opskrbili farme vodom. U početku se sustav navodnjavanja sastojao od kanala koji su vodu iz rijeke dovodili izravno na polja. Oko drevnog grada Uruka, arheolozi su otkrili ostatke velikih kanala i rezervoara. Korištene su ručne vodene dizalice, ali su i kasnije razvijeni akvadukti za prijenos vode na velike udaljenosti.
U ploči nazvanoj „Upute poljoprivredniku“ također dobivamo uvid u golemo znanje koje su Sumerani imali o poljoprivredi. Tekst objašnjava svaki korak koji poljoprivrednik treba poduzeti od sjetve polja i pripreme za sadnju do žetve. Sumersko znanje o poljoprivredi bilo je, valja priznati, prilično opsežno.
