Divovi su prisutni u brojnim hrvatskim legendama, a nekako su možda najčuveniji iz onih istarskih koje pričaju kako su izgradili mnoge gradove na vrhovima brda, Motovun, Grožnjan, Sovinjaku, Završju, Roč, Vrh, pomagali ljudima, a prema potrebi su i mijenjali reljef. Gorostasi žive i u legendama Kvarnera i Gorskog kotara, ali i u onima kontinentalne Hrvatske.
Najpoznatiji kontinentalni divovi bili su hajdi koji su živjeli na slikovitim brežuljcima Samoborskog gorja, gdje su se nastanili puno prije ljudi. O hajdima i narodnim predajama o njima pisao je početkom 20. stoljeća i etnograf Milan Lang.
Nisu gradili kuće, nego su živjeli u špiljama, šatorima i gušćim dijelovima šume. Bili su tako veliki da im obični ljudi nisu sezali niti do koljena, a tako snažni da bi stoljetne hrastove (koje su koristili kao batine) čupali lako kao da čupaju šibu.
No s vremenom se u samoborski kraj počelo naseljavati sve više ljudi i to je značio kraj za idilu na brežuljcima u kojoj su živjeli hajdi. Ljudi nisu samo naselili njihove krajeve, nego su ih i počeli uznemiravati i napadati.
Hajdi su se od tih napada počeli braniti tako da su podizali ogromne ograde, izrađene od ogromnih stijena i stabala. Tako je nastao običaj koji je i danas živ u samoborskom području – ograđivanje zemljišta plotom.
No niti ograde nisu mogle obraniti Hajde od sve više i više ljudi, pa su se Hajdi od njih povlačili s brijega na brijeg, a zadnje im je utočište bio onaj koji se danas po njima zove Hajdovčak. To brdo, još pričaju u kraju, čudno odzvanja, šuplje, kada mu na vrhu udarite nogom o tlo. To je zato jer su hajdi nekada davno ovdje imali groblje, a navodno su s toga mjesta iskopane i ogromne ljudske kosti.
Kada obilazite sela Parka prirode Žumberak, upitajte stanovnike o hajdima ili se uputite na Poučnu stazu Otruševec, prvu poučnu stazu u Hrvatskoj, koja na svom kružnom putu kroz devet točaka o posebnostima ovoga kraja pripovijeda i o hajdima.
Odat ćemo vam samo da su, kako se vjerojatno zbog njezinog neobičnog oblika priča, hajdi sagradili i kapelu Sv.Križa u Otruševcu, a nisu im trebali ni ljestve ni dizalice.
Dok istražujete Samoborsko gorje, planinarite na Japetić, Plešivicu ili Oštrc, šećete do Cerinskog vira ili po Park-šumi Okić grad, svratite i u mjesto Otruševec i zavirite u Grgosovu špilju, jednu od najljepših spilja sjeverozapadne Hrvatske.
Grgosova špilja nalazi se na početku sela, a Grgos nije jedan od hajda nego gospodin koji ju je slučajno otkrio pred 50 godina. Špilja ima dvije dvorane i skoro 20 metara visoke svodove i bogato je nakićena špiljskim nakitom.
Izlet obavezno završite u kultnom restoranu Kod špilje (ne radi nedjeljom i ponedjeljkom), počastite se vrhunskim domaćim specijalitetima, vrganjima, teletinom i sladoledom od šljiva, i zamislite kako je uzbudljiv bio život ovog prekrasnog kraja kada su ovuda trčkarali hajdi s čitavim hrastovima u rukama.
Mjesto na korak od Zagreba koje vas vraća u prošlost: Otkrijte idilu Žumberka i Samoborskog gorja
