U moru negativnih priča svjetskih medija o pandemiji, CNN je objavio tekst u kojem navodi i jednu pozitivnu stranu koronavirusa, barem kada je riječ o turizmu. Priča poznatog portala o putovanjima otkriva kako je „Dubrovnik preživio bolest, rat i turiste“ i navodi kako je jadranski biser barem na trenutak odahnuo od masovnog turizma.
Da nije u šoldima sve, barem ne onima koji ostavljaju posjetitelji s kruzera što se u gradu zadržavaju tek nekoliko sati i pritom stvaraju ogromne gužve, slažu se i neki stanovnici bajkovitog grada crvenih krovova. I ugostitelj Darko Perojević potvrdio je za CNN kako je pandemija lokalcima pružila šansu pristupiti turizmu na novi način.
Dubrovnik se s pandemijom nosio i puno prije koronavirusa. Ivan Vuković, dubrovački turistički vodič objašnjava kako su Dubrovčani stotinama godina ranije znali sve što treba o karanteni. Dok je harala kuga, mornari i trgovci koji su pristizali u grad iz zaraženih područja morali su 30 dana provesti u izolaciji (trentini), na otocima Mrkan, Supetar i Bobara, u lošim uvjetima. Za obranu od nevidljivog neprijatelja uskoro su izgrađeni i Lazareti, kao jedna od preventivnih zdravstvenih mjera zaštite stanovnika Dubrovačke Republike.
Dubrovčanima je bilo strogo zabranjeno posjećivanje ljudi u karanteni, a oni koji bi se na to oglušili morali su platiti globu od 50 perpera. U dubrovačkoj knjizi zakona, odnosno Zelenoj knjizi zapisano je da se "došljacima iz kužnih krajeva zabranjuje ulaz u Dubrovnik ili okolicu".
Zanimljivosti
Prva na Jadranu: Žičara koja za manje od 4 minute stiže do najljepšeg pogleda na Grad
Da su Lazareti jedina potpuno sačuvana karantenska građevina na europskom dijelu Mediterana, naglašava i Turistička zajednica grada Dubrovnika. Lazareti kao sastavni dio gradskih utvrda danas su kreativna četvrt Dubrovnika; sinonim za izložbe, partije i koncerte koji se ondje održavaju godinama. Sagrađeni su su s morske strane kako bi mogli prilaziti i veći brodovi, a bili su dovoljno prostrani da prime putnike, njihovu robu i stoku.
Kako bi se zaštitilo stanovništvo od zaraznih bolesti dubrovačka vlada propisala je i protuepidemijske mjere za brodove. Oni koji su poželjeli uploviti u Dubrovačku Republiku morali su imati dokument kojim se potvrđivalo zdravstveno stanje mjesta iz kojeg su isplovili. Svaki brod, koji je imao zaražene ljude, morao je istaknuti žutu zastavu. Službenici su redovito pregledavali brodove i provjeravali pridržavaju li se pomorskih propisa. Od Crne smrti u Dubrovniku je stradalo deset tisuća ljudi no Republika je ipak izborila pobjedu nad kugom.
