Zlatno sunce Makedonije koje se i vijori na zastavama krivo je za poruke što dolaze iz vinskih boca i staklenki sa domaćom zimnicom. Kao i mirise zrelog povrća s tržnica koje se na pragu jeseni upijaju svim osjetilima. To što dotiče sve što raste u plodnoj zemlji, makedonsko sunce zasigurno ima nešto sa srdačnosti ljudi koji ondje žive, tajnom vještinom kuharica koji stvaraju čaroliju dok im se na prozoru vijore vijenci sa sušenim paprikama ili strasti kojom u vinogradima nastaje alkemija okusa.
I hrana i vino se oslanjaju na tradiciju, ali posljednjih se godina na makedonskoj vinskoj sceni događa nešto uzbudljivo i vrijedno pozornosti. Pregršt je tekućih razloga za posjet zemlji čije tlo radi u suradnji sa suncem, vjetrom i plodnom zemljom. Zasigurno vrijedi zagrepsti ispod etiketa Tikveša, Bovina i Chateau Kamnika, predstavnika novog pristupa koji dokazuju da je Makedonija zemlja velikih vina, što sve više prepoznaje i svjetsko tržište - uglavnom snažnih, s izraženim taninima. Često poput bakinog pekmeza u boci ili stručka mirisnog začinskog bilja koje dopire iz čaše.
Na boljim položajima, gdje su velike razlike u temperaturi tijekom dana i noći, grožđe prikuplja obilje sladora i zadržava visoke kiseline pa su vina gusta i alkoholna. Makedonija je okrenuta je autohtonim sortama, a crno se više pije i radi nego bijelo. Najpopularniji je vranec (vranac), sorta koja daje jaka i puna vina s lijepom ravnotežom kiselina. Kratošija, stranušina, prokupac, kao i bijele sorte: mirisna temjanika, smederevka, žilavka te župjanka karakteristične su za ovaj kraj. Vinari se međutim ne oslanjaju samo na sorte iz davnina nego žele uskočiti na svjetsko tržište s poznatijim sortama cabernet sauvignona, merlota, pinot noira, syraha, cardonnayja, sauvignon blanca i rkacitela.
Na vinogradarskoj karti sunčane zemlje stanica vrijedna pozornosti zasigurno je vinski laboratorij Bovina u kojem caruje Boris Necev, enolog čijim žilama ključa strast prema znanju, životu i užitku. Svoju filozofiju pretače u boce i čini zaštitno lice prve privatne vinarije u Makedoniji. Bovin Vinarija osnovala su braća Kiril i Gjorgij Bogevski. Nalazi se u srcu Tikveškog vinogorja, na mjestu gdje se sreću dvije klime, kontinentalna i mediteranska, zbog čega se to područje smatra jednom od najboljih vinskih regija na balkanskom poluotoku. S dodatnim hektarima na atraktivnim lokacijama poput Lepovog brda što se uzdiže na 600 metara, kao i nešto višem Disanu, gdje povjetarac otpuhuje prijetnje grožđu, pomno se uzgaja vranec, cabernet sauvignon, merlot, syrah, cabernet franc, tempranillo, petit verdot, chardonnay, sauvignon…
>Od Bovina do oblaka: Posjet mističnim manastirima
Poseban pristup grožđu, stalna žeđ za eksperimentiranjem, kao i kontrolirana fermentacija Bovinu je osiguralo mjesto na svjetskim natjecanjima, kao i brojne nagrade. S proizvodnjom od preko 1.5 milijun boca nađe se tu ponešto za svakoga. Od onih koje treba platiti 50 pa do 1500 kuna, što se definitivno ne uklapa u sliku Makedonije kao zemlje jeftinih crnjaka.
"Moja bi majka uvijek sačuvala sjemenke prvog paradajza koji sazrije jer ima najveći genetski potencijal. Svejedno je da li je to paradajz, paprika ili loza – u prvom koljenu se čuva najbolji materijal. Prvi grozd koji sazrije najčešće ne dođe do vinarije. Sazrije, prezrije i padne na zemlju. No Imperator je obran od prvih grozdova. 2008. godine sam to prvi put napravio. Većinom smo ga popili i poklonili, a s godinama je postao sve bolji i bolji“, ispričao nam je Boris Necev.
Odličan primjer da je Makedonija dobro zagazila u novu eru vinogradarstva je vranac koji se cjenovno nalazi pri vrhu spomenute granice. Slojevita, topla i punog karaktera, Era se ne može zamijeniti niti s jednim drugim vrancem. Na prvi gutljaj ostavlja bez riječi, a na drugi i treći asocijacije same idu i stvaraju zaobljene, elegantne slike. Bez dehidracije na lozi i redukcije grozdova, od grožđa za Eru možda bi se dobilo oko 20 tisuća litara – ovako se ostaje na nešto više od tisuće pa je razumljiva i visoka cijena za bocu koja čuva esenciju grožđa. Niti zaigranu ciganku, A'Gjupku ne treba ispustiti iz ruku. U ustima zapleše trešnjama i šljivama s aromama hrasta tamne čokolade.
Oda grožđu okusiti se može i ispod etikete My Way što otkriva priču o trsovima prosušenih grozdova vranca s položaja Dissan, a nešto pristupačniji je Alexandar, kupaža vranca, cabernet sauvignona i merlota. Mi smo u Bovinovoj vinariji pronašli pravi put, a jednako želimo i svima koji posjete Makedoniju u želji da ih ugrije sunce u čaši.
