Galerija
U to nas uvjerava i Janko Kezele, koji je nakon studija u Zagrebu ipak izabrao selo kako bi nastavio brigu o obiteljskom imanju te razvijao seoski turizam na njihovoj tradiciji pripreme kotlovine i proizvodnje vina.
"Odrastao sam na selu i oduvijek mi je bila želja živjeti u prirodi ili blizu prirode. Doživjeti godišnja doba i uživati u čistom zraku i domaćoj hrani. Kao student, vikendima sam pomagao roditeljima u našim počecima bavljenja seoskim turizmom, pa je i razvoj našeg turističko-poljoprivrednog gospodarstva utjecao da se vratim, odnosno ostanem na selu", ispričao nam je Janko, koji je posebno sretan zbog svoje odluke jer svaki dan ima priliku zablatiti se u šumi trčeći ili jašući konja.
''Nažalost, zbog poslovnih obveza to ne činim često, ali sam pogled na šumu ili pašnjak s ovcama budu odmor za dušu i živce'', kaže ''mladi gazda'', kako ga neki od milja zovu.
Ni gosti ne ostaju ravnodušni pred takvim pogledom. Vikendima se na njihovu imanju traži klupa ili stol više, a rezervacije se u vrijeme ručka moraju napraviti i do nekoliko tjedana prije. Na njihovu seoskom gospodarstvu nalaze se drvene kućice stare oko 100 godina, u nekima od njih možete prenoćiti, dok u drugima možete uživati u domaćim jelima i vinu iz obiteljskog podruma, s pogledom na Moslavačku goru. Seoski ugođaj zaokružuju staza kroz vinograde, štala s domaćim životinjama i etnografska zbirka s čudesnim starinama. Za najmlađe postoji veliko dječje igralište, za odrasle vinske ture, a ljubitelji aktivnog odmora mogu iznajmiti bicikle, jahati u prirodi ili se zaputiti u rekreativne šetnje kroz šumu i oko jezera.
Nema puno onih koji se ovdje ne vrate barem nekoliko puta, što zbog hrane, što zbog vina, a najviše zbog toplog gostoprimstva obitelji Kezele i pozitivne atmosfere koja vlada na njihovu imanju.
Kuhinja kod Kezelea iskonska je i domaća. Uz prethodnu najavu možete uživati u već poznatoj kotlovini, teletini ili janjetini ispod peke, janjetini ili raci s ražnja, ali i u fišu te šaranu na rašljama.
Ovaj domaći i atipični ''švedski stol'' nudi i velik izbor vegetarijanskih jela koja se rijetko viđaju po sličnim mjestima. Razni povrtni popečci poput onih od heljde i poriluka, guste povrtne juhe, bogate salate i domaće njokima u umaku od vrganja, samo su neka od onih zbog kojih vam sigurno već rastu zazubice.
Zadovoljni gosti nerijetko domaćine počaste lijepim komentarima i dok uživaju u njihovu vinu, na koje je obitelj Kezele posebno ponosna.
''U vinskoj kući najslađe je čuti nečije oduševljenje vinom. Jedna od situacija koja me se baš dojmila bila je kad su mi gosti pokazali svoj obiteljski album u kojem su zabilježene sve njihove proslave u zadnjih desetak godina. Na svim fotografijama mogla su se vidjeti sretna lica, i to sve na našem imanju. Osjećaj da smo ispunili svoju viziju i pružili ljudima iskustva za pamćenje nagrada je za sav naš trud'', priznaje Janko, koji sa svojim ocem proizvodi osam sorti vina, među kojima su graševina, rajnski rizling, chardonnay, žuti muškat, merlot, syrah i cabernet sauvignon.
No više od svega trudi se afirmirati moslavačku autohtonu vinsku sortu škrlet zajedno s još sedam vinara iz njegova kraja, mlađi naraštaji koji nastavljaju posao svojih očeva koji su ga revitalizirali.
''Škrlet je neotkriveno blago naše regije Moslavine, koja je i sama dosta nepoznata. Uvjeren sam da kroz promociju ove autohtone sorte izvrsnog vina možemo puno napraviti na vidljivosti njegove domovine Moslavine. Škrlet je poseban prvenstveno po tome što je autohton, no to naravno nije dovoljno da bi se afirmirao među drugim sortama. Ono po čemu se ističe izvrsna je kakvoća vina koje je nježno, vrlo ugodnih cvjetnih i breskvastih aroma i iznad svega pitko. Škrlet osvaja na prvo kušanje'', uvjerava nas Janko Kezele, ujedno i predsjednik Udruge škrleta Moslavine, koja okuplja osam moslavačkih proizvođača škrleta – Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasić – koji zajedno već neko vrijeme rade na njegovoj prepoznatljivosti i popularnosti.
Neki od njih dobili su priliku za predstavljanje svojih vina široj populaciji.
''Vinarija Mikša nudi svoj škrlet u Lidlu i to je jedinstvena prilika da je vino izvrsne kakvoće dostupno po pristupačnoj cijeni. Škrlet Mikša izuzetno je voćan, kao da jedete marelice i lebdite u oblacima'', otkriva Janko, čiji nas opis tjera da ga potražimo na policama Lidlovih trgovina, koje su poznate po stalnoj potpori potpori domaćih proizvođača u plasmanu svojih proizvoda, kroz projekt Okusi svoj zavičaj, kao i svojim brendom Okusi zavičaja.
Moslavački škrlet i ostale autohtone sorte koje nisu u potpunosti komercijalizirane i ove će se godine imati priliku istaknuti na natječaju “Vino moga zavičaja“ koji u suradnji s Vinartom, domaćim vinarima nudi priliku plasmana na police Lidlovih trgovina u Hrvatskoj.
Nadamo se da ćemo se tamo jednom susresti i s vinom obitelji Kezele, a do tada ćemo svakako iskoristiti svaki sunčani vikend u prirodi uz finu kapljicu te nećemo propustiti lebdjeti na oblacima uz vino njegova kolege.
