Galerija 3 3 3 3 "Osnovan davne 1888. godine, Zemaljski muzej najstarija je moderna kulturna i znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini. Tijekom više od jednog stoljeća postojanja sačuvao je tisuće priča o ljudima, kulturama, prirodi i civilizacijama koje su ostavile trag na prostoru Bosne i Hercegovine. Današnja muzejska zgrada s četiri paviljona i Botaničkim vrtom otvorena je 1913. godine i predstavlja jedno od najznačajnijih muzejskih zdanja u ovom dijelu Europe”, kaže fotograf Boris Trogrančić, koji je ovoga puta imao priliku zakoračiti kroz vrata jedne od najvažnijih kulturnih i znanstvenih institucija u BiH – Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Dodaje kako bi svatko, a ne samo oni koji žive u Sarajevu, trebao češće posjećivati ovu veličanstvenu instituciju.

U trendu Pakleni škoj Morski čuvar: Neobični hrvatski otok sa svjetionikom koji se obiđe u 600 koraka Svjedoci vremena Obavezna stanica u Sarajevu: "Trebali bismo češće posjećivati ovo veličanstveno mjesto" Savršeno ljetno jelo Lagane, kremaste i tako fine: Recept za lazanje s tikvicama i ricottom

"U vrtu se povremeno organiziraju i različita događanja. Sjećam se vrlo zanimljivog Festivala svjetlosti koji je ondje održan”, dodaje Boris, čije su fotografije tek mali prozor u golemo bogatstvo koje ta institucija čuva.

"Od fascinantnih arheoloških nalaza, preko antičkih kaciga i predmeta koji svjedoče o životu prije nekoliko tisuća godina, do glasinačkih kolica, svaki eksponat nosi dio velike priče o prostoru na kojem živimo. Meni je osobno bilo posebno zanimljivo razgledati i zbirku posvećenu Daorsonu, drevnom helenističkom gradu ilirskog plemena Daorsa, čiji ostaci svjedoče o vremenu u kojem su se na ovim prostorima susretali ilirski, grčki i rimski svijet. Veliku zahvalnost dugujem dragoj kustosici Adisi Lepić, koja me nesebično provela kroz muzej, pokazala mi neke od njegovih najvrjednijih zbirki, približila priče koje stoje iza eksponata te mi otvorila vrata prekrasnog Botaničkog vrta – zelene oaze unutar muzeja, osnovane početkom 20. stoljeća, koja čuva bogatstvo flore Bosne i Hercegovine", kaže Trogrančić i naglašava:

"Zemaljski muzej nije samo mjesto na kojem se čuvaju stari predmeti. To je prostor u kojem razgovaraju prošlost i sadašnjost, gdje kamen, kaciga, rukopis, biljka ili fosil postaju svjedoci života koji je postojao mnogo prije nas. Za ovakve institucije potrebno je imati vremena, znanja i znatiželje, jer svaki novi posjet otkriva neku novu priču."

Borisa Trogrančića zapratite na Instagramu, Facebooku ili YouTubeu.