Galerija
Snažan potres magnitude 8,8 stupnjeva pogodio je u srijedu poluotok Kamčatku na ruskom dalekom istoku, izazvao cunami do četiri metra visine, oštetio zgrade te pokrenuo uzbune i evakuacije diljem Tihog oceana, o čemu više možete pročitati ovdje. Takva nepogoda može izazvati goleme štete. Valovi su oštetili luku, a građani su evakuirani. Veliki plimni valovi nisu rezervirani samo za oceane. I Hrvatska pamti blagi cunami, meteorološki fenomen koji je pogodio Korčulu.
U zoru prvog dana ljeta prije 47 godina Korčulu je pogodila elementarna nepogoda neviđene snage koju nitko nije mogao predvidjeti. Dana 21. 6. 1978. u pet sati i 15 minuta Velu Luku preplavio je golemi plimni val, poznat i kao šćiga, pojava koju znanstvenici nazivaju meteorološki tsunami. Razina mora najprije se digla i pritom poplavila kuće i brodove, a potom povukla toliko da su Velolučani mogli pješice prijeći s jedne strane uvale na drugu.
Silovito more ulazilo je u priobalne kuće, a ljudi su panično bježali kroz prozore, penjali se na tavane i krovove. Nakon toga more se počelo povlačiti stvarajući strahovitu buku. U osam sati uslijedio je drugi, puno veći val i dosegnuo visinu od 175 centimetara, o čemu i danas svjedoči natpis na školi postavljen na toj visini. Kako je uvala ostala bez mora, visina vala bila je šest metara. Šćiga je uništila sve čega se dohvatila: nakit, namještaj, ulje, vino, odjeću i svakojake druge stvari – šteta je bila golema.
Što je meteocunami?
Naziv cunami dolazi iz japanskog jezika, u kojem doslovno označava "val u luci". Za razliku od cunamija koji nastaje zbog seizmičkih aktivnosti, meteocunami je meteorološke prirode. Karakteristični oblici zaljeva, kakav je i onaj u Veloj Luci, pogoduju valovima koji dolaze s otvorenog mora i postupno se pojačavaju.
Stanovnici Vele Luke kažu da tako jezivu prirodnu pojavu koja je trajala nikada prije nisu iskusili, a kako je to izgledalo, možete provjeriti u videu.
