Galerija 6 6 6 6 Vaduz, glavni grad Lihtenštajna, na prvi pogled djeluje kao mjesto iz bajke. S populacijom od 5774 stanovnika, grad je toliko malen da biste ga mogli obići za nekoliko sati.

U trendu Što spakirati, koliko hodati? Moj prvi Camino: Najveće greške koje hodočasnici rade na putu - i savjeti kako ih izbjeći Tjedni jelovnik Sedam pomalo zaboravljenih jela iz 80-ih koja ne koštaju puno, a jako su fina Na granici s Hrvatskom Izuzev Međimuraca i Varaždinaca rijetki Hrvati znaju za ovaj divni slovenski gradić – savršen je za izlet

Kada smo kročili u Vaduz mislili smo da smo na filmskom setu. Sve je izgledalo savršeno uređeno, toliko da smo očekivali da će svakog trenutka iz nekog ugla iskočiti netko tko će nam reći: "Cut! Okej, još jednom!" Grad djeluje gotovo nestvarno – čist, miran i gotovo potpuno prazan, kao da su svi njegovi stanovnici otišli na vikend u Švicarsku.

Vaduz - 5 (Foto: Saša Vugrinec)

Jedna od najzanimljivijih činjenica o Lihtenštajnu je ta da ova malena kneževina nema vlastitu vojsku. Posljednji put su imali vojsku davne 1868. godine, no tada su je ukinuli jer su smatrali da je previše skupa za održavanje. Ironično, tijekom Austro-pruskog rata 1866. godine, njihova vojska od 80 vojnika otišla je u rat – i vratila se s 81 vojnikom! Priča kaže da su putem upoznali talijanskog prijatelja koji im se odlučio pridružiti na njihovom povratku kući.

Vaduz i povijest kneževine, no - gdje su svi?

Vaduz je glavni grad jedne od najmanjih država na svijetu, Lihtenštajna, čiji počeci sežu u 1719. godinu kada je rimsko-njemački car Karlo VI. proglasio posjede Vaduz i Schellenberg kneževinom. U to vrijeme nije bio bitan broj stanovnika ili veličina posjeda; bilo je važno samo ime i moć kneževske obitelji Lihtenštajn. Njihov strateški položaj između Švicarske i Austrije bio je karta za povijesni jackpot – i to ne samo politički, već i ekonomski, budući da je kneževina danas poznata kao bankarsko središte i porezna oaza. I da, još uvijek tražimo odgovor na pitanje: gdje su svi stanovnici Vaduza u subotu u 5 poslijepodne?

Dvorac Vaduz – dom kneza i kulisa za filmske bajke

Dvorac Vaduz, smješten na brdu iznad grada, izgleda kao da je izrezan iz neke slikovnice ili, naravno, poput scenografije nekog filma. Ova veličanstvena građevina iz 12. stoljeća doživjela je brojne transformacije. No danas nije samo povijesni simbol već i pravi, živi dom kneza Hansa-Adama II. i njegove obitelji.

Gledajući prema dvorcu iz središta grada, ne možete ga ne vidjeti. Doslovno je vidljiv iz svakog kutka glavnog trga. I iako biste možda poželjeli zaviriti unutra, dvorac je zatvoren za javnost jer, hej, knez ipak mora imati malo privatnosti.

Knez Hans-Adam II., koji vodi kneževinu od 1989. godine, daleko je od tipičnog monarha iz bajke. On je istovremeno i moderan menadžer države i čuvar tradicije. Poznat je po tome što je svoju kneževinu pretvorio u globalnog igrača u financijskom sektoru, a istovremeno zadržao njezin povijesni identitet. Njegova supruga, kneginja Marie, ostavila je dubok trag u humanitarnom i kulturnom životu kneževine. Njezin predani rad s dobrotvornim organizacijama i obiteljskom zakladom učinio ju je omiljenom među stanovnicima.

Vaduz danas – između tišine i luksuza

Šetajući glavnom ulicom Vaduzer Städtle, teško je ne primijetiti kako je sve elegantno, ali istovremeno jednostavno. Butici s luksuznim švicarskim satovima, muzeji i suvenirnice savršeno su raspoređeni, kao da su planirani za filmsku scenu. Muzej umjetnosti Lihtenštajna, sa svojom impresivnom kolekcijom suvremene umjetnosti, pravo je iznenađenje za ovako malen grad. Ako ste više za povijesni doživljaj, Muzej pošte nudi zanimljive priče o lihtenštajnskim markama, koje su svjetski poznate među filatelistima. Prošećite sve do Katedrale Svetog Florijana, smještene u samom centru grada, a koja djeluje kao duhovni balans ovom nadrealnom ambijentu. Posvećena zaštitniku Lihtenštajna, ova neogotička crkva iz 19. stoljeća ima jednostavnu, ali impresivnu arhitekturu.

Vaduz - 1 (Foto: Saša Vugrinec)

Naravno, cijene u Vaduzu nisu za svakoga. Magnetići od 7 do 12 eura i zimi kuhano vino po 9, 10 eura mogu vas brzo vratiti u stvarnost. Radno vrijeme trgovina je također prilagođeno – ne, ne turistima, već očito ljudima koji rade u njima. Većina trgovina zatvara se već u 17 sati (a većina mjesta radi dvokratno s podnevnom pauzom).

Savjet ekstra

Iako se stisnuo između Švicarske i Austrije, Lichtenstein je ipak dovoljno velik da se u njemu možete izgubiti. Stoga, preporuka je da si downloadate kartu u Google maps jer vam vaš internet, vjerojatno, neće raditi. Dok smo pokušavali pronaći izlaz iz Vaduza nakon trosatnog razgledavanja, shvatili smo da ništa od naše tehnologije ne radi. Naši eSIM-ovi, koji su savršeno funkcionirali u Švicarskoj, u Vaduzu su bili jednako korisni kao VHS kaseta u današnje vrijeme. Bez interneta i GPS-a malo smo ostali u panici, ali nas je djelatnica neke bezninske postaje brzo spojila na svoj hotspot tek toliko da uhvatimo rutu za doma. Kao šećer na kraju, prometne kamere u Vaduzu su posvuda. Jedna nas je čak "počastila" blicem jer smo vozili tri kilometra na sat iznad dozvoljenog.

Vaduz možda nije za svakoga, ali je svakako mjesto koje morate posjetiti barem jednom. Njegova tišina, dvorci i kneževski šarm čine ga savršenim za sve one koji žele osjetiti kako izgleda život u bajci. Ipak, pripremite se na visoke cijene, kratko radno vrijeme i tehnološke izazove. Sve to dio je šarma ovog malog, ali jedinstvenog grada.

Naš posjet Vaduzu bio je dio road tripa od Züricha prema Hrvatskoj, s obzirom na to da je grad udaljen svega sat i pol vožnje od Züricha i oko dva sata od Münchena. Kad bih ponovno dolazio, svakako bih odabrao ljetne mjesece – s dužim danima i možda malo više života u gradskim ulicama, Vaduz bi zasigurno zasjao u još ljepšem svjetlu.

Nestvarnih dimenzija: Najveći trg na svijetu kojemu se s jednog kraja ne nazire drugi +1