Dugi otok najveći je i najdulji među zadarskim otocima. Krasi ga područje izvanredne prirodne ljepote – Park prirode Telašćica s mnogobrojnim otočićima, rtovima i uvalama. Ondje ćete naći i svjetionik visok 42 metra, najviši na našem dijelu Jadrana, kao i slano jezero Mir koje se smjestilo u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćice i otvorenoga mora. S vanjske strane Telašćice dugootočke litice tvore najveći i najistaknutiji strmac (klif) na Jadranskome moru. Litice se mjestimično uzdižu 160 metara iznad mora, a u more sežu do 85 metara dubine.
Poput gotičke bazilike
Na samim stijenama pod morem žive spužve i koralji, uključujući i danas već prorijeđene crvene koralje. Među ljepotama Dugog otoka izdvaja se i Strašna peć u kojoj, bez obzira na znakovito ime, nema ništa jezivo. Pronaći ćete je kod Savra, u blizini Parka prirode Telašcica, na nadmorskoj visini od 70 metara. Nakon što prođete kroz monumentalni ulaz širine deset metara i visine sedam metara ući ćete u svijet prekrasnih stalaktita i stalagmita oblikovanih poput svodova gotičkih bazilika.
Legenda o vilama
Prema legendi Strašna peć je nastala jednom davno, kada su još otokom hodale vile. One su dogovorile da će podijeliti otok na dva dijela, i to baš na najužemu mjestu. Kopale su i kopale ali ih je u tome poslu zatekla zora, a one su ostale zarobljene u špilji neobavljena posla. Navodno se zbog vila i drugih mitskih bića u koja su vjerovali praznovjerni ljudi u prošlosti nije duboko zalazilo u unutrašnjost špilje. Služila je kao sklonište od nevremena i neprijatelja, a ljeti se ondje išlo po vodu.
Stoljetna povijest
Od 1900. godine Strašna peć je uređena za posjetitelje da bi se tijekom Prvog svjetskog rata na neko vrijeme zatvorila, a 2007. je uređena i ponovno otvorena. Među prvim špiljama u Hrvatskoj je otvorene za izletnike, a na popisu posjetitelja zabilježena su i neka slavna lica poput cara Franje Josipa I. te carice Zite, supruge Karla Hamburškog dok je još bila princeza, te engleskog princa Edwarda VIII s Wallis Simpson.
Špilja se prvi put spominje 1898. godine u zadarskom listu Il Dalmata, a postala je popularna nakon 1904. godine i objave u Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung. Prva je organizirana izletnička destinacija ne samo na Dugom otoku već i šire. Zadivljen njezinom ljepotom Franjo Josip dao je urediti spilju, te su napravljena željezna vrata na ulazu, postavljena dva ferala i uređeno prilazno stubište s mora.
Kako špilja izgleda danas možete provjeriti u galeriji na početku teksta, a lijepe kadrove snimio je ekolog i fotograf Romeo Ibrišević.
Kontroverzno ljetovanje: Nacističko odmaralište za 20 tisuća ljudi u prvom redu do mora
