Kad nam netko spomene staro egipatsko doba i stvari vezane za njega, one nam zazvuče prilično poznato. Nema osobe koja ne zna za piramide, mumije i slično, no očito, neke smo stvari krivo doživljavali. Zato smo zavirili malo dublje i produbili neke spoznaje o starom Egiptu…
Tutankamonovo prokletstvo
Otkriće Tutankamonove grobnice 1922. godine označilo je pronalazak prve uvelike netaknute drevne egipatske kraljevske grobnice koja je pronađena. Priča je zaokupila maštu javnosti, a novine su u to vrijeme iskoristile taj interes izmislivši priču o prokletstvu.
Tutankamonovo prokletstvo proizašlo je iz medijske borbe za čitateljima, a kako je Times imao ekskluzivno pravo izvještavanja o iskapanju, druge su novine objavljivale spekulativne priče, uključujući i glasine o prokletstvu. Čitatelji su s užitkom prihvatili ideju kletve, a sve bolesti, nesreće i drugi događaji koji su se dogodili, novine su pripisivale otvaranju grobnice. Najznačajnija je bila smrt lorda Carnarvona, koji je financirao iskapanje, pa iako je čovjek umro od trovanja krvi, naravno da se smrt pripisala – slavnom prokletstvu. Novija istraživanja razotkrila su kako ne postoji nikakvo prokletstvo, ali kako dobru priču ne prodaju činjenice, i dan danas ćete često čuti ovu legendu.
Mumifikacija
Pitajte bilo koga o starom Egiptu i vjerojatno će jedna od prvih stvari na koju će pomisliti biti mumificirani ljudski ostaci u grobnicama. Možda je onda iznenađujuće za mnoge kako su pokopi bili mnogo jednostavniji. Mumificiranje je bio složen proces, usavršavan tijekom vremena, i omogućavao je onima koji su to mogli priuštiti - da budu balzamirani "sa stilom". Možemo zamisliti industriju balzamiranja kao ponudu nekoliko razina paketa, sa „zlatnim“ standardom koji garantira najbolje materijale i tehnike.
Ritual mumificiranja bio je svet, a imamo malo izravnih dokaza od samih starih Egipćana jer nisu ostavili tekstove o tom procesu, pa se povijest uglavnom oslanja na izvještaje iz druge ruke grčkog povjesničara Herodota iz 5. stoljeća prije nove ere. Ako niste bili jedan od nekolicine privilegiranih, te ste pripadali siromašnima, velike su šanse da ste jednostavno bili pokopani u pijesku, što je ironično, jer je to jedan od najučinkovitijih načina očuvanja tijela, s obzirom kako pijesak i toplina izvlače vlagu.
Poznavanje hijeroglifa
Jedna od glavnih zanimljivosti povezanih sa starim Egiptom su hijeroglifi, ali, poput mumificiranja, to je bila vještina dostupna samo nekolicini privilegiranih. To može biti iznenađujuće jer je pisanje posvuda - na papirusima, u grobnicama, na spomenicima, ali realnost je bila da je vrlo malo starih Egipćana znalo čitati ili pisati. Teško je izračunati točnu brojku, ali znanstvenici općenito procjenjuju da su razine pismenosti bile samo oko 3-5 posto, a neki smatraju da je ta brojka još i daleko manja.
Čak ni umjetnici koji su radili na prekrasnim hijeroglifskim natpisima nisu bili sposobni čitati ili pisati, tj. dobar dio njih, već bi dobivali upute. Odnos između umjetnosti i teksta u starom Egiptu bio je vrlo blizak, često se nadopunjujući kako bi se stvorila još snažnija poruka, a to možemo vidjeti u ljepoti oblika hijeroglifskog pisma. Formalni hijeroglifi bili su rezervirani za natpise u hramovima, dok se kurzivnije pismo koristilo za svakodnevno pisanje. Papirus je bio skup, pa se češće koristilo platno, krhotine keramike, drvo ili bilo koja druga površina.
Štovanje životinja
"Stari Egipćani obožavali su životinje" - fraza je koja se često koristi, no ima li ona uporište u istini? U određenom smislu, da, ali nije tako jednostavno. Naime, ljudi nisu obožavali same životinje, već su štovali njihovu povezanost s bogovima. Bilo je nekoliko iznimaka, a najznačajniji je bik Apis, za kojeg se vjeruje da je Ka (koncept otprilike ekvivalentan duhu ili životnoj biti) boga stvoritelja Ptaha, zaštitnika obrtnika. Živio je samo jedan takav bik, a kada je umro, mumificiran je i uz veliku ceremoniju pokopan u Serapeumu, masivnom sarkofagu uz pune počasti.
Krava koja je okotila Apisa bila je štovana i kao majka svetog bika. Bikovi su bili jedna od životinja čija je slika bila usko povezana s kraljem od najranijih vremena, zbog svoje snage i plodnosti. Ostale kraljevske životinje uključivale su lava (kao što se vidi na Velikoj sfingi u Gizi), sokola i zmiju. Postoje i doslovno milijuni mumificiranih životinja i ptica, jer su neki kultovi (Bastet, Horus, Anubis) trajali stoljećima.
Kako su zapravo izgledale piramide u Gizi? Video koji će vas odvesti u drevni Egipat
+0
