Palača Parlamenta je zgrada u Bukureštu u kojoj se nalazi rumunjski parlament.

Građena je u doba kada je Rumunjska bila komunistička zemlja, a Ceaușescu njen predsjednik – tada se zgrada zvala Kuća naroda, a i danas je neki tako zovu.

Ako ste bili u Bukureštu – sigurno ju niste promašili. Ako tek idete – definitivno ju nemojte promašiti. Evo nekoliko zanimljivosti o jednoj od najvećih zgrada svijeta.


1. Potres kao povod za gradnju

Na proljeće 1977. godine, ogroman potres magnitude 7.3 po Richteru pogodio je Rumunjsku. Poginulo je oko 1500 ljudi. Predsjednik Ceaușescu tada je bio na službenom putu van zemlje, a po povratku dočekao ga je razrušen centar grada – spreman za obnovu. Iz tog tragičnog događaja rodila se ideja o gradnji nove centralne točke u gradu

2. Jedna je od najvećih zgrada na svijetu po površini

Palača je visoka 84 metra i prostire se na 365 000 metara kvadratnih. Svojom veličinom ušla je i u Guinnessovu knjigu rekorda kao druga najveća administrativna zgrada svijeta nakon Pentagona. Smatra se i najtežom zgradom na svijetu – teži oko 4 098 500 000 kilograma.

Kada biste ju htjeli posjetiti s turističkim vodičem, obišli biste tek 5% zgrade. Reći će vam da to i jest najimpresivniji dio zgrade, no ne biste mogli samo tako zaviriti da vidite što skriva ostatak.

3. Raskoš i skupe režije

Zgrada ima 1 100 soba. U tim sobama nalazi se ukupno 3 500 tona kristala, 480 raskošnih lustera, 700 000 tona čelika i bronce za monumentalna vrata i prozore… Postoji i jedna prostorija koja izgleda kao kazalište – jer je i trebala služiti kao kazalište, dok se nije ispostavilo da je pozornica premalena.

Cijena grijanja, struje i rasvjete prelazi 6 milijuna dolara godišnje, što je cijena koju plaćaju neki manji gradovi. Ako u ovoj ekstravaganciji postoji ikakva utjeha, to je ta da je Ceaușescu htio koristiti isključivo materijale proizvedene u Rumunjskoj. Iako, rumunjski narod ih baš i ne bi imao prilike vidjeti…

4. U palači su smještena tri muzeja

U onome što se nekad zvalo Kuća naroda danas su smještena i tri muzeja. Nacionalni muzej suvremene umjetnosti, Muzej komunističkog totalitarizma i Muzej palače. Ipak ima nečega i za narod unutra!

5. Tu je i bunker u slučaju nuklearnog napada

U strahu od nuklearnog napada, poduzete su odgovarajuće mjere. Kad kažemo odgovarajuće, mislimo paranoidne – no nikad se ne zna. Podzemni bunker povezan je podzemnim tunelima s državnim institucijama udaljenim i po 20 kilometara. Neki tvrde i da su prostorije otporne na radijaciju, no mnogo je šuškanja vezano uz misteriozne prostorije i tunele koji ostaju tajna nama koji ne radimo u tajnim službama.

6. Neki njeni dijelovi još nisu dovršeni

Kada je rumunjski predsjednik Ceaușescu ubijen 1989. godine, zgrada parlamenta bila je tek 60% dovršena. Radovi su odgođeni do 1990. godine, no sve do danas u nekim dijelovima nisu dovršeni.

7. Mlada arhitektica na čelu megalomanskog projekta

Za projektiranje zgrade odabrana je arhitektica Anca Petrescu koja je tada imala tek 28 godina. Predvodila je tim od oko 700 arhitekata. Tim od 20 000 radnika radio je u tri smjene 24 sata dnevno na gradnji ove zgrade koju zbog količine upotrijebljenog kamena uspoređuju s veličanstvenim egipatskim piramidama.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju