Tiha, mistična, podova prekrivenih pijeskom i stijena obasjanih sunčevim zrakama: možda tako ne zamišljate prosječnu špilju, ali egipatska Djara (ponegdje se spominje i kao Gara) upravo zato i oduševljava svoje goste.

Špilja je lako dostupna posjetiteljima – u nju doslovno samo ušećete „s prizemlja“. Samo pazite da ne udarite glavom o strop 😉. Pod je prekriven pustinjskim pijeskom, a unutrašnjost je prostrana. Široka je 30 metara i visoka oko 8 metara.

Sa stropova vise prekrasni primjerci stalaktita i stalagmita, no ono što posebno privlači pozornost su crteži na stijenama koji potječu iz neolitika. Podsjetnik je to na vremena kada je Sahara bila zeleniji dom, afrička savana u kojoj su živjele divlje životinje i lovci. Gazele su jedan od glavnih motiva, zbog čega je i glavna prostorija dobila nadimak „Hodnik gazela“.

Svoje mjesto na karti pronašla je na Badnjak 1873. godine. Tada ju je upisao njemački istraživač Gerhard Rohlfs koji je proveo tri mjeseca u pustinji i o tome napisao knjigu. O špilji je zapisao sljedeće: „Kamena špilja otvorila se u zemlji pred nama. Njena ljepota i veličina nadmašile su naše snove. Stalaktiti veličine oko jednog metra visjeli su sa stropova poput elegantnih zastora, transparentniji nego ijedni drugi koje smo do sada vidjeli. Formirani pomoću vode koja se slijevala ovdje, u prostoru u kojem je više nema.“

Nakon toga špilja je pala u zaborav, dok ju 1989. godine ponovno nije „otkrio“ istraživač pustinja, Carlo Bergmann. On je odlučio hladne njemačke zime provoditi u pustinji, čije je karavanske puteve istraživao u društvu svoje deve. Život ga je za ovu odvažnost nagradio brojnim avanturama i otkrićima. Djara je bila jedno od njih, a i doživljaj kiše usred pustinje koji ga je snašao bio je čaroban.

Djara je dio Zapadne pustinje, egipatskog dijela Sahare koji je ime dobio po svom položaju u odnosu na rijeku Nil, a koji se proteže sve do granice s Libijom. Također, nalazi se kraj tzv. Darb Asyut, stare karavanske rute koja je povezivala pustinjski (danas beduinski) grad Farafru i Asyut na rijeci Nil.

Ovo je jedna od rijetkih otkrivenih špilja u Egiptu uz primjerice, Špilju zvijeri i Špilju plivača. Brojni turisti i posjetioci ni ne znaju koja sve čuda skriva zemlja faraona jer žive u sjeni slavnih piramida. Stoga, ako budete u prilici i poželite vidjeti teže dokučivu, ali jednako impresivnu stranu Egipta, pođite prema Djari.

Posjet možete zaokružiti izletom u Bijelu i Crnu pustinju koje su poznate po neobičnim formacijama kamenja i malih crnih brdašaca, te oazi Siwa, antičkom gradu poznatom kao „zemlja palmi“. Vjerovali ili ne, ovo pustinjsko čudo stradalo je i napušteno zbog – obilnih kiša.

Život usred pustinje: Oaza s čak 300 tisuća palmi i mnoštvom slanih jezera Oaza Siwa, Egipat - 8 Oaza Siwa, Egipat - 7 Oaza Siwa, Egipat - 6 +5 Oaza Siwa, Egipat - 4

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju