Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici kroz jedinstveni izložbeni postav predstavlja bećarac, ali i stoljeća slavonske tradicije, društvenog i kulturnog života.
Interaktivan, suvremen i duhovit, ovaj neobičan muzej zaokupit će vam sva osjetila i povesti vas na put kroz bećarski kalendar i narodne običaje. Usput ćete se dobro zabaviti i nasmijati, a uz topot konja i vjetar u kosi, upoznat ćete i one koji bećarac žive. Ljudi su srce muzeja bećarca, čut ćete više puta, a njihove autentične priče, audio i video zapisi te brojni osobni predmeti daju ovom vedrom napjevu i čitavom muzeju nešto stvarniju i ozbiljniju dimenziju.
Bećarac je 2011. godine upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i priključio se društvu od 17 zaštićenih svjetskih nematerijalnih dobara iz Hrvatske. Reakcija je, očekivano, brzo stigla: "Oj, UNESCO, od srca ti hvala, sad bećarac ima zaštitara!"
Društvena kronika - u dva stiha
Bećarac je popularni tradicijski napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema koji prati sve važne događaje u životu pojedinca. Pjeva se u veselim prigodama i komentira ih jer se u bećarcu smiju izraziti misli i osjećaji o kojima ne pristoji govoriti običnim govorom. Prenosi se s koljena na koljeno i golemi je rezervoar narodne mudrosti, a živi kroz natpjevavanje, specifični oblik izvođenja koji zahtijeva odgovor i komunikaciju.
Naziv dolazi od turske riječi bekar - bećar koja označava mladog neženju, momka, veseljaka sklonog raskalašenom životu, iću i piću..., a jedna od posebnosti bećarca je u tome što u pjevanju i stvaranju ravnopravno sudjeluju i žene – bećaruše.
Bećarac je uvijek vokalno-instrumentalan i uvijek u formi rimovanog deseteračkog dvostiha. Prvi stih ili tezu pjeva jedan pjevač, a potom mu se pridružuju ostali pjevači. Drugi je stih najčešće duhovita antiteza prvom stihu.
Ovaj minimalistički lirski žanr usmene narodne književnosti svojom formom, anonimnošću i temom usporediv je s poslovicama i aforizmima. Jedan od prvih pak zapisanih bećarca nalazimo u Relkovićevu „Satiru“ (1762.), a ide ovako: "Dobro mi je i boljem se nadam, U čem hodim, u tome i spavam."
Bećarac je bitno situacijska pjesma i stihovi se često smišljaju tijekom same izvedbe. On traži nadmetanje pa se osobito cijeni dosjetljivost, spretnost i brzina. Obično se natpjevavaju dva ili više vodećih pjevača.
Temu bećarca u prvome redu određuje trenutak, ali ograničenja praktički i nema: od svakodnevice, poljoprivrede, obiteljskih i susjedskih odnosa, ratovanja i ljubavi – sve je dozvoljeno. U bećarcu jedino nema mjesta religioznim mislima, ali za šalu, izrugivanje i lascivne teme, naravno, zamotane u duhoviti i mataforički celofan – uvijek ima.
Muzej kao bećarska kuća
Ideja za Muzej bećarca u Pleternici dugo je postojala, ime je zaštićeno još od 2013., a sam muzej napokon je realiziran 2023. kroz projekt Svijet graševine. Projekt koristi vinski identitet i kulturnu baštinu u brendiranju ove regije, a uz pleternički muzej i brojne druge aktivnosti obuhvaća i izgradnju i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu. Težak je 8.729.448,52 eura, a Europska unija ga je sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
Sjajan grafički dizajn stalnog postava ovog interaktivnog muzeja koji dodirujete, kojem se obraćate i koji vas zadirkuje potpisuje studio Šesnić i Turković, a sam koncept muzeja pomno su osmislile članice kustoskog kolektiva Muze.
Izložba je osmišljena – u duhu bećarca: veselo i festivno, kao mjesto slavljenja. Kako bećarac prati generacije kroz sve životne etape svojim neumornim duhom i vječnom mudrošću, tako su i glavne teme postava – one univerzalne. Šetnjom kroz muzej pratimo čitav život od rođenja do smrti, kroz pet velikih izložbenih cjelina: odrastanje, prve ljubavi, seksualnost, starost i različiti običaji kroz godinu.
Postav se sastoji od stotina ilustracija i fotografija, više od 200 autentičnih predmeta, nebrojenih stihova, interpretacijskih tekstova, nekoliko dana videomaterijala i više od 40 interaktivnih izložaka. Ali upravo je izvrsno uhvaćen duh bećarca ono što razlikuje ovaj muzej od drugih etnografskih zbirki. On se s vama šali, komentira, zove vas u mrak, zadirkuje vas ili čak i vrijeđa. Baš kako se od bećar(c)a i očekuje.
Bećarski život počinje u kolijevci iz koje ćete se na pravom pravcatom ringišpilu odvesti u školu a onda doživjeti sva godišnja doba u Slavoniji i životu Šokaca i Šokica. Dotjerivanja, blagdani, običaji ili svakodnevica u bašči praćeni su zaraznim desetercima, a kada dosegnete bećarsku punoljetnost, 16 godina, smijete upoznati i "masne“ bećarce.
Možete zapjevati karaoke, snimiti svoj bećarac u studiju, biti sudac u natpjevavanju ili poslušati neobičan battle bećara Pave i repera Kandžije. Zaplešite šokačko kolo i naučite svirati tamburicu. Ili poslušajte kazivanjima bećara i bećaruša, upoznajte međunarodne kulturne rute i baštinske organizacije i provjerite svoje znanje kroz više interaktivnih kvizova.
Posjetite Zid slavnih koji su proslavitli bećrac i pozdravite Krunoslava Kiću Slabinca, Veru Svobodu, Šimu Jovanovca, Mariju Pavković Snašu, Zlatka Boureka i Đuku Begovića ili ako ste više od novijih tehnologija – razmijenite koju s robotom – bećarušom.
Novo mjesto u Požegi koje će biti odlična polazišna točka za uživanje u najboljem od Slavonije
