Kozjanski park zaštićeno je područje sa statusom regionalnog parka na istoku Slovenije, uz granicu s Hrvatskom i rijeku Sutlu, a na zapadu se proteže do planina Vetrnik i Oslica. U njemu se sreću predalpska brda, vinorodni brežuljci, uredno počešljane ravnice uz rijeku Sutlu i neočekivani krški fenomeni pa stoga nudi nebrojene mogućnosti za istraživanje i uživanje na otvorenom. I puno više od toga.
Plodne doline Sutle i malene Bistrice od davnina su bile naseljene, a oko srednjovjekovnih dvoraca razvila su se trgovišta i naselja koja i danas čuvaju uspomene na prošla stoljeća, ljude i običaje. Oni se današnjem izletniku javljaju iz starih mlinica, debelih zidova kaštela i mokrih stijena pustinjačkih pećina, ali i iz bogate kulturne baštine i tradicije koja se s ljubavlju njeguje. Simbolički i stvarni plod stoljetnog suživota ljudi i prirode je kozjanska jabuka, jabuka iz livadskog voćnjaka visokog debla, koja ima i svoj eko festival koji je instant-prikaz čuvanja tradicije i prirode koja nas hrani.
Prirodni fenomeni
Ogromna prirodna raznolikost i živog i neživog svijeta u parku tvori podulji popis vrsta i oblika. Uz jabuke, posebnost su parka orhideje, i stabla stara toliko da nose i osobna imena, nekoliko vrsta ugroženih ptica i pčelarica (Merops apiaster), jedna od najljepših ptica s ovih područja.
Više markiranih i dobro održavanih staza u Kozjanskom parku odvest će vas i do nevjerojatnih prirodnih fenomena i spomenika prirode, kao što su krški izvor Davjek koji tvori rječicu koja će se nakon samo desetak metara uliti u Sutlu, uzak kanjon Zelenjak koji je Sutla urezala u strme stijene i na kojem si dvije države najbliže prilaze. I rijeka Bistrica stvorila je najslikovitiji kanjon, u jednom dijelu gotovo neprohodan i dobro čuvan i 400 metara visokim stijenama.
U Lurškoj jami, širokoj 40 i viskokoj 17 metara, izvire pitka voda za koju se stoljećima vjeruje da ima ljekovita svojstva, posebno za očne bolesti, pa je često odredište hodočasnika. Gruska dolina, još je jedan spomenik prirode koji zaustavlja dah 30 metara visokom prevjesnom stijenom. Puščavnikova (pustinjakova) jama i prolaz s vrelom Gruske prve su špilje, a strma šumovita padina iznad lijeve obale Bistrice kod sela Pilštanj otkriva Ajdovsku ženu, 12 metara visoku stijenu koja podsjeća na ženu s djetetom u rikama.
Legenda kaže da je, u vrijeme kada su tu živjeli divovi, ona proklela sunce uspinjući se strminom dok je nosila vodu iz Bistrice pa za kaznu zauvijek ostala okamenjena na tom mjestu. U šetnji Kozjanskim parkom naići ćete i na mnogo slapova i slapića, a najposjećeniji su sigurno Bohorski slapovi jer tuda prolazi “Staza četiri slapa”.
Dvorci i domačije
Na području Kozjanskog parka nekoliko je naselja podijeljenih u pet općina, Bistrica ob Sotli, Kozje, Podčetrtek, Brežice, Krško, a najveće naselje je Kozje. Uz Bistricu i Sutlu, uz glavne povijesne prometne putove razvila su se i sva veća naselja. Ljudi su ovdje živjeli od davnina, a kraj dobro čuva narodne običaje, pjesme i legende o Ajdima, seljačkim buntovnicima i strašnim zmajevima. Mjesta su rasla oko dvoraca i utvrda ili se razvila iz nekadašnjih trgovišta, a kraj je pun arheoloških nalazišta, crkvi, moćni dvoraca, srednjovjekovnih tržnica koje raspiruju maštu.
U 10. se stoljeću počinju graditi i obrambeni kašteli uz graničnu rijeku Sutlu. Neki su dvorci postali prah, a na neke podsjećaju tek kamene ruševine. Do danas su preživjeli kaštel Pišece, Bizeljsko, Olimje i Podsreda, ali svi još žive u legendama i pričama.
Dvorac Podsreda ističe se među ostalim dvorcima na području Kozjanskog parka jer je i danas kulturno i društveno bilo čitavoga kraja. Ovaj romanički kulturni spomenik prije tridesetak godina spašen je od propadanja i danas je centar kulturnih, obrazovnih i društvenih događanja, kao i turističke ponude parka. Dvorac možete samo razgledati ili – u njemu prespavati. Na području Kozjanskog parka više je opcija za smještaj, pa ako niste od dvoraca, tu se lovačka kuća ili privatne sobe.
U Parku ne možete ostati ni gladni ni žedni, a jedan dan neće vam biti dovoljan za uživanje u ekološkim proizvodima brojnih OPG-ova i "domačija". Jabuka naravno ima posebno mjesto na svakom kozjanskom stolu, ali morate probati i tradicionalni doručak, domaće pivo i čokoladu iz najslađe obiteljske čokoladarnice u Olimju.
Neće vam biti dosadno ni ako pada kiša jer je Kozjanski park ponosi se brojnim muzejskim zbirkama i zbirkama u vlasništvu privatnih kolekcionara dostupnih za razgledavanje. Posjetite spomenuti Levstikov mlin i imanje Javeršek u Podsredi, muzej u Podčetrtku, etno zbirku Marije Sušnik, zbirku antikviteta Domačije Pleteršnik i Muzej kovaštva u Pišecama, Domačiju Kravarič u Kunšperku, Muzejsku učionicu moje mame u Kozju ili Kroflnov mlin u Kozju ili Kolarevo i Javerškovo seosko domaćinstvo u Trebčama.
