Galerija
Rudarski grad
Krajem 15. stoljeća ovdje je pronađena živa, u to doba iznimno cijenjena, pa se oko rudnika koji su se ubrzo počeli iskapati razvilo rudarsko naselje. Rudnik žive u Idriji bio je po veličini drugi u Europi, odmah iza španjolskog španjolskog Almadéna s kojim je 2012. godine i uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
U nekoliko stoljeća vađenja žive, pod Idrijom i oko nje izgrađena je kompleksna industrijska i tehnička infrastruktura: sustavi za vađenje i transport rude, talionice, pumpe za crpljenje vode, ali se razvio i pravi grad kozmopolitskog karaktera. Ispod grada iskopano je više od 700 kilometara tunela iz kojih je izvučeno gotovo 150 tona žive koja se izvozila u sve dijelove svijeta.
Početkom 16. stoljeća izgrađen je "dvorac" Gewerkenegg u kojem je sve do Drugog svjetskog rata bila smještena uprava rudnika, kao i skladište, a danas se u njemu nalazi Gradski muzej Idrija u kojem možete saznati sve o tehničkoj i društvenoj povijesti grada.
U bivšem oknu Frančiške nalazi se Tehnički muzej u kojem možete vidjeti rastavljene rudarske strojeve, a u blizini je i Rudarska kuća iz druge polovice 18. stoljeća koju možete obići uz vodiča. Naravno, tu je i Rudarski muzej Antonijev rov - smješten u napuštenom rudniku. Antonijev rov je i najstariji očuvani ulaz u neki europski rudnik.
Kod Jožefovog okna možete vidjetii jedini sačuvani „kamšt“, jedno od najvećih tehničkih čuda Slovenije – drveni kotač promjera 13 metara koji je bio dio sustava za vađenje žive i služio je za odvodnju vode iz rudnika. Saznat ćete i što su bile klavže ili "slovenske piramide", posebne brane na Idrijci koje su zaustavljale drvo iz okolnih šuma koje je koristilo kao potrošni materijal u rudarstvu.
Grad čipke
Osim rudarenja, Idrija je poznata i po svojoj čipki – preciznoj i delikatnoj, a u Školi čipkarstva, osnovanoj još 1876. godine, i danas se podučavaju stare vještine i stvaraju suvremene interpretacije čipke.
Tehnika pletenja batićima postala je simbol grada, a tradicija čipkarstva neodvojiva je od identiteta mjesta i njegove kulturne scene. Čipkarice su često bile žene rudara, pa su i tako dvije glavne djelatnosti ovog mjesta bile "oženjene".
Čipkarske radionice, izložbe i festivali ponosno pokazuju kako se ova vještina prenosi s generacije na generaciju. Idrijska čipkarska tradicija druga je UNESCO-ova etiketa ovoga kraja.
Geopark Idrija
Treću UNESCO-ovu oznaku nosi Geopark Idrija. Nevjerojatno raznolik krajolik na dodiru Dinarida i Alpa, s planinama, dolinama, krškim fenomenima i šumama nije zanimljiv samo geolozima i biolozima nego i svakome tko uživa u prirodnim ljepotama. Posjetiteljski centar Geoparka Idrija nudi interaktivne izložbe „Written in Rocks“ i odlična je početna točka za istraživanje parka.
Jedna od prirodnih posebnosti parka je Divje jezero krški izvor najkraće rijeke u Sloveniji – Jezernice, koja teče svega 55 metara prije nego se ulije u rijeku Idrijcu. Jezero, smješteno među stijenama i okruženo šumom, posebno je atraktivno u kišnim razdobljima kada razina vode naglo raste i ono dobije specifičan sferni klobuk.
U blizini je i špilja Divje babe u kojoj je pronađena i najstarija svirala na svijetu, izradili su je neandertalci – praljudi, pa zbog toga velikog otkrića možemo reći i da je muzika starija od - čovjeka.
Gastro specijaliteti
Idriju nipošto ne smijete napustiti gladni. Idrijska kuhinja temelji se na jednostavnim, ali hranjivim jelima, kao i brojne siromaške kuhinje, a mnoga od nekada svakodnevnih jela danas su – specijaliteti. Najpoznatije jelo su idrijski žlikrofi – jastučići od tijesta punjeni začinjenim pire-krumpirom, koji se najčešće poslužuju s "bakalco" – umakom od janjetine ili govedine.
Osim žlikrofa, idrijski kraj poznat je po domaćim kobasicama, mliječnim proizvodima, kruhu sa začinskim biljem, kao i biljnim čajevima, medu i slasticama koje se danas često ukrašavaju motivima čipke.
Kvaliteta ovih domaćih proizvoda zajamčena je oznakom Idrija Selected. Većina restorana u Idriji na meniju ima tradicionalne smukavce, slane rolade od ocvirkovca, prfarskei štrukle u roladi od svježeg sira i geruš, rudarsko piće od pelina.
Vela i Mala Sestrica: Otočići bez stanovnika s pričom koja svijetli dalje od njihovih obala
